BiH završava jedno od najvećih snimanja teritorija u svojoj povijesti

Bosna i Hercegovina privodi kraju sveobuhvatan projekt LiDAR mapiranja svojeg teritorija, koji bi institucijama prvi put trebao omogućiti da na jedinstvenoj, visokopreciznoj trodimenzionalnoj podlozi planiraju gradnju cesta, prate klizišta i rizike od poplava, evidentiraju bespravnu gradnju, upravljaju šumama i poljoprivrednim zemljištem, ali i unaprijede sigurnost zračnog prometa.

Snimanje teritorija je završeno, a projekt vrijedan oko 1,8 milijuna eura, koji financira Europska unija, sada je u posljednjoj fazi – obradi, korekciji, kontroli kvalitete i konačnom prihvaćanju velike količine prikupljenih prostornih podataka. Krajnji ugovoreni rok za završetak svih aktivnosti je 22. rujna ove godine.

LiDAR, kratica od Light Detection and Ranging, omogućuje vrlo precizno snimanje terena iz zraka i stvaranje trodimenzionalnog prikaza prostora. Rezultat nisu samo klasične karte nego veliki skupovi prostornih točaka iz kojih se izrađuju digitalni model terena, koji prikazuje reljef, te digitalni model površine, koji obuhvaća i objekte na površini.

Takvi podaci mogu se integrirati u geografske informacijske sustave i koristiti kao precizna osnova za gotovo sve aktivnosti koje ovise o tome da se zna što se nalazi na određenom prostoru, na kojoj visini i u kakvom međusobnom odnosu.

To znači da ista baza podataka može pomoći urbanistima pri određivanju mjesta na kojima je moguće graditi, civilnoj zaštiti pri procjeni područja ugroženih klizištima i poplavama, šumarskom sektoru pri praćenju šuma, poljoprivredi pri upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama u izmjeri i katastru, a projektantima u planiranju cesta i druge infrastrukture.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za Fenu navode kako bi veća dostupnost kvalitetnih prostornih podataka trebala omogućiti donošenje kvalitetnijih odluka i politika u prostornom planiranju, prevenciji katastrofa, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih projekata, ali i pomoći BiH da se približi standardima Europske unije i ojača kapacitete za buduću provedbu europskog zakonodavstva.

Snimanje završeno na cijelom području BiH

Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira provedbu projekta, potvrdilo je za Fenu da je snimanje završeno na sva 44 planirana bloka na području Bosne i Hercegovine.

"Prikupljeni geoprostorni podaci već su dostavljeni trima krajnjim korisnicima projekta – Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Odjelu za javni registar Brčko distrikta BiH", navode iz Ministarstva.

Sada se sukcesivno provode obrada i usklađivanje novih podataka s postojećim prostornim bazama, kontrola kvalitete te njihova konačna verifikacija i prihvaćanje. Ministarstvo zbog toga još nema jedinstven postotak završenosti svih tih faza jer se posao odvija neposredno između izvođača i pojedinačnih krajnjih korisnika te nije u istoj fazi u svakoj instituciji.

"Iako je prema ranijim planovima najveći dio posla trebao biti završen tijekom 2025. godine, realizacija je produljena. Glavni razlog bili su vremenski uvjeti koji su otežavali snimanje iz zraka, ali i potreba za dodatnim vremenom za obradu, usklađivanje i kontrolu podataka", pojašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova.

Ministarstvo navodi da je osnovno snimanje završeno do kraja prošle godine, ali da je početkom 2026. bilo potrebno ponoviti pojedina snimanja kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta. Delegacija EU potom je, na zahtjev izvođača, rok produljila do 22. rujna.

Ugovor za realizaciju projekta potpisan je u travnju 2023. godine i prvotno je bio planiran na 18 mjeseci. Posao je povjeren poljskoj tvrtki MGGP Aero u konzorciju s tvrtkom MGGP SA.

Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi da je na području Federacije BiH završeno snimanje svih blokova predviđenih projektom.

"Novim snimanjem obuhvaćeno je približno 90 posto teritorija Federacije. Preostalih oko deset posto nije ponovno snimano jer FGU već raspolaže LiDAR podacima prikupljenim kroz projekte realizirane nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Time je izbjegnuto dupliciranje posla i nepotrebno trošenje sredstava, dok je u konačnici cijeli teritorij Federacije pokriven LiDAR podacima", navode iz Uprave.

Jedan od problema tijekom projekta bilo je snimanje uz državnu granicu. Za pojedine blokove avion tijekom snimanja tehnički mora ulaziti u zračni prostor susjednih država pa je bilo potrebno pribavljati odgovarajuće dozvole za prelete.

Federalnoj upravi već su dostavljeni izvorni i klasificirani oblaci točaka, digitalni modeli terena i površine, metapodaci te izvješća o točnosti i kontroli kvalitete.

"Podaci su pregledani, a za manji dio isporuka izvođač sada radi korekcije prema primjedbama stručnog tima. Projektom je zahtijevana gustoća od pet točaka po četvornom metru u ruralnim i deset u urbanim područjima, a dosadašnje kontrole potvrđuju da isporuke ispunjavaju tehničke zahtjeve, uz korekcije manjeg dijela podataka prije konačnog prihvaćanja", pojašnjavaju iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

I u Republici Srpskoj završeno je snimanje cjelokupnog teritorija predviđenog projektom.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove za Fenu navode da se preostale aktivnosti ne odnose na nova snimanja, nego na korekcije i usklađivanje dijela već prikupljenih podataka u koordinatnim sustavima ETRS i MGI.

"Izvođač je isporučio predviđene proizvode u ETRS sustavu, dok se očekuje potpuna isporuka u MGI sustavu, kao i ispravljene verzije pojedinih blokova za koje je tijekom kontrole utvrđeno da su potrebne korekcije. Za obradu podataka RUGIPP je osigurao potreban softver i informatičku opremu, a zaposlenici su prošli obuke za njihovu kontrolu i obradu", kazali su iz Republičke uprave.

Kada je riječ o Brčko distriktu, projektom je određeno da je za njegovo područje krajnji korisnik Odjel za javni registar Brčko distrikta. Ministarstvo civilnih poslova navodi da su podaci za Distrikt već dostavljeni, dok će, prema projektnoj podjeli poslova, RUGIPP izvršiti njihovu kontrolu kvalitete.

Podaci za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt izrađuju se prema metodologiji koja bi trebala omogućiti njihovu tehničku kompatibilnost i povezivanje preko administrativnih granica, što je posebno važno za projekte i analize koji ne završavaju na entitetskoj ili lokalnoj granici.

Kolika praktična vrijednost takvih podataka može biti vidi se i na primjeru Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, BHANSA-e.

BHANSA još nije dobila podatke iz ovoga projekta jer nije jedan od tri krajnja korisnika kojima se podaci sada predaju na kontrolu i prihvaćanje. Očekuje, međutim, da bi joj nakon završetka tog procesa mogli biti dostupni tijekom 2027. godine.

Za kontrolore i stručnjake u zračnoj plovidbi precizniji model terena nije samo kvalitetnija karta.

"BHANSA planira podatke koristiti za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim zonama procedura letenja na međunarodnim aerodromima, izradu i ažuriranje zrakoplovnih karata, procedura letenja i baza prepreka te za sigurnosne analize. Veća preciznost podataka može omogućiti i niže operativne minimume za slijetanje. Kada je visina terena i prepreka poznata s većom točnošću, u izračune nije potrebno ugrađivati jednako velike sigurnosne dodatke zbog nesigurnosti podataka", ističu iz BHANSA-e za Fenu.

U praksi bi to moglo značiti veću dostupnost aerodroma pri slabijoj vidljivosti i niskoj naoblaci, odnosno manje preusmjeravanja i otkazivanja letova. Precizniji podaci mogu pomoći i optimizaciji procedura i ruta, što može skratiti putanje zrakoplova i smanjiti potrošnju goriva i emisije.

BHANSA je do sada za takve analize koristila kombinaciju javno dostupnih globalnih podataka, poput Copernicusa, i podataka koje joj je za područje Federacije ustupala Federalna uprava. Novi projekt trebao bi prvi put ponuditi jedinstvenu i konzistentnu podlogu za cijelo područje BiH, umjesto kombiniranja izvora različite starosti i preciznosti.

Još nije poznato kako će podaci biti dostupni građanima

Jedno od još otvorenih pitanja jest kada će svi ti podaci postati dostupni institucijama, tvrtkama, istraživačima i građanima te pod kojim uvjetima.

Ministarstvo civilnih poslova navodi da će tek nakon završetka projekta i prihvaćanja posljednjeg bloka, planiranog do 22. rujna, početi aktivnosti na kadrovskim i tehničkim rješenjima za uspostavljanje najavljene e-usluge.

O režimu korištenja neće, međutim, odlučivati Ministarstvo, nego tri krajnja korisnika projekta u skladu sa svojim zakonima i pravilima. Ministarstvo podržava besplatnu dostupnost u mjeri u kojoj je to moguće, ali to ne znači da će svi proizvodi automatski biti besplatni za svakog korisnika.

FGU planira nakon konačnog prihvaćanja podataka omogućiti njihov javni pregled putem Geoportala i GIS servisa, dok će se pristup i preuzimanje samih podataka odvijati prema već postojećim procedurama.

U Federaciji su naknade za korištenje geodetskih podataka utvrđene važećim zakonima, odlukama i tarifama Vlade FBiH, a ne posebno za ovaj projekt. Za institucije s kontinuiranom potrebom za podacima FGU već koristi sporazume o razmjeni putem mrežnih usluga i najavljuje da će isti model primjenjivati i na LiDAR proizvode, uz, kako navode, maksimalnu moguću dostupnost javnom sektoru, akademskoj zajednici i široj javnosti.

Sličan princip postoji i u Republici Srpskoj, gdje su izdavanje geodetskih podataka i eventualne naknade uređeni propisima.

Tako će tek nakon tehničkog završetka projekta biti potpuno jasno koliko će jedan od njegovih osnovnih ciljeva, povećanje dostupnosti preciznih prostornih podataka, biti vidljiv i korisnicima izvan geodetskih institucija.

Gradovi i općine mogli bi imati veliku korist

Za lokalne zajednice potencijalna korist posebno je velika. Gradovi i općine za pojedinačne infrastrukturne, urbanističke ili projekte zaštite od prirodnih nepogoda više ne bi morali svaki put samostalno naručivati snimanja terena, nego bi mogli koristiti jedinstvenu podlogu izrađenu prema istim standardima.

Isto se odnosi na ministarstva prostornog uređenja, prometa, poljoprivrede, šumarstva i okoliša, civilnu zaštitu, javna poduzeća i druge institucije kojima su precizni prostorni podaci potrebni za planiranje.

Iz FGU-a slikovito objašnjavaju da najveća vrijednost projekta nije u milijardama prikupljenih prostornih točaka samih po sebi, nego u mogućnosti da se odluke o tome gdje se smije graditi, kuda treba prolaziti cesta ili koja naselja treba zaštititi od poplava donose na temelju mjerljivih podataka, a ne procjena.

Istodobno, stvaranje kompatibilnih prostornih baza na cijelom području BiH trebalo bi pomoći zemlji u stvaranju uvjeta za primjenu europske direktive INSPIRE, čiji je cilj da prostorni podaci različitih institucija budu dostupni, međusobno povezivi i upotrebljivi preko administrativnih granica.

Ako projekt bude završen prema sadašnjem planu, BiH bi do kraja rujna trebala imati završenu tehničku osnovu jednog od najopsežnijih projekata prostornih podataka u zemlji.