Očekuje nas najduži dan u godini
Prvi je dan ljeta. Službeno ove godine ljeto počinje u 11 sati i 13 minuta. Ljetni je solsticij u brojnim kulturama sjeverne polutke važan događaj jer označava početak ljeta, duže dane i novi život.
Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) jest vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
U ljetnom suncostaju nalazi se Sunce oko 22. lipnja - tada je na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najdulji i počinje ljeto, a na južnoj polutki najkraći i počinje zima, piše HRT.
Ljetni solsticij u hrvatskom folkloru predstavlja najvažniju ljetnu svetkovinu. U Hrvatskoj su običaji za ljetni solsticij vezani uz blagdan Svetog Ivana, odnosno Ivanje, no povijesni korijeni su im mnogo stariji od katoličkih blagdana. Glavno su obilježje Ivanja upravo veliki krijesovi koji se i danas pale u raznim krajevima Hrvatske i BiH.
Starim Slavenima je razdoblje cvjetanja lipe bilo najljepše u godini i baš su zato mjesec lipanj nazvali po lipi. Obratite pozornost na lipine listove. Još od antike se zna da lipa nakon solsticija okrene svoje listove i ona je time siguran pokazatelj obrata Sunca. S meteorološke strane lipa je negromoljubivo drvo, to znači da grom u nju rijetko udari, čemu je vjerojatan razlog njezin plitki korijen.
Proslave ljetnog solsticija (Midsummer, Sankthans, Ivanjska noć ili Litha) održavaju se od pamtivijeka, a zajednička su im cjelonoćna okupljanja u blizini vode i paljenje krijesova. Za skandinavske narode proslava ljetnog solsticija po važnosti se nalazi odmah iza proslave zimskog solsticija.
U Engleskoj se ljetni solsticij obilježava tradicionalnim okupljanjem oko spomenika Stonehenge, a zbog načina na koji se u vrijeme ljetnog i zimskog solsticija Sunce poravnava s kamenjem mnogi se znanstvenici slažu da je Stonehenge bilo sveto mjesto religioznih rituala i ceremonija te da su ga sagradili štovatelji kulta Boga Sunca.
