Ljudi prenijeli više virusa životinjama nego obrnuto
Neke od najsmrtonosnijih bolesti koje prijete čovječanstvu uzrokovali su patogeni koji su prešli sa životinja na ljude. Virus koji izaziva AIDS, na primjer, prešao je s čimpanza. Mnogi stručnjaci vjeruju da je i virus koji je uzrokovao covid-19 prešao na ljude sa šišmiša.
No novo istraživanje pokazuje da ta razmjena ne ide samo u jednom smjeru. Analiza javno dostupnih sekvenci virusnih genoma dala je iznenađujući rezultat: ljudi prenose više virusa - gotovo dvostruko više - životinjama nego one ljudima, prenosi Hina.
U 79 posto slučajeva virus je prešao s jedne životinjske vrste na drugu životinjsku vrstu
Znanstvenici su proučili gotovo 12 milijuna virusnih genoma i detektirali gotovo 3000 slučajeva virusa koji su prešli s jedne vrste na drugu.
Od toga, u 79 posto slučajeva virus je prešao s jedne životinjske vrste na drugu životinjsku vrstu. Preostalih 21 posto odnosilo se na ljude.
Od toga, 64 posto bili su prijenosi s ljudi na životinje, zvani antroponoze, a 36 posto prijenosi sa životinja na ljude zvani zoonoze.
Među životinjama pogođenim antroponozama bili su kućni ljubimci poput mačaka i pasa, domaće životinje poput svinja, konja i stoke, ptice poput pilića i pataka, primati poput čimpanza i gorila te druge divlje životinje poput rakuna.
Divlje životinje posebno imaju veće izglede doživjeti prijenos patogena s ljudi nego obrnuto
"To zaista naglašava naš golemi utjecaj na okoliš i životinje oko nas", rekao je Cedric Tan, doktorand na području računarske biologije na Institutu za genetiku Sveučilišnog koledža u Londonu, glavni autor istraživanja, čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan u časopisu Nature Ecology & Evolution.
Istraživanje je proučavalo prijenos virusa kod svih kralježnjaka: sisavaca, ptica, reptila, vodozemaca i riba.
"Virusi mogu skočiti s jedne vrste na drugu istim načinom koji vrijedi za ljude, uključujući izravni kontakt sa zaraženim tekućinama ili ugrizom, među ostalim", rekao je Tan.
"Međutim, prije nego virus skoči na novog domaćina, mora već posjedovati biološke alate ili steći prilagodbe specifične za domaćina kako bi ušao u stanice nove vrste i iskoristio njezine resurse," dodao je.
"Velika većina patogena koji cirkuliraju među ljudima stečena je od životinja u nekom trenutku", rekao je računarni biolog i jedan od autora istraživanja Francois Balloux, direktor Instituta za genetiku UCL-a.
"Najveća prijetnja danas vjerojatno je ptičja gripa H5N1, koja cirkulira među divljim pticama. Glavni razlog zbog kojeg skokovi među vrstama mogu biti toliko opasni jest to što populacija domaćina nema imunitet na nove bolesti", dodao je.
Povijest širenja bolesti
Kugu u 14. stoljeću, koja je usmrtila milijune ljudi u Europi, Aziji, na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, uzrokovala je bakterija koja obično cirkulira među divljim glodavcima.
A današnje prijetnje poput virusa ebole jednako su tako potekle od životinja.
"Najčešće se smatra da je virus SARS-CoV-2, uzročnik pandemije covida-19, vjerojatno potekao od šišmiša i skočio na ljude", rekao je Tan.
No virus je tijekom pandemije potvrđen i kod uzgajanih kanadskih kuna koje su zarazili ljudi.
"U većini slučajeva takve infekcije ne vode nikamo jer je virus loše prilagođen i nema daljnjeg prijenosa na novog domaćina", rekao je Balloux, ističući da su velike epidemije u evolucijskom smislu rijetka pojava.
