Kinezi lansirali modul za buduću svemirsku stanicu

Kina je u četvrtak lansirala modul bez posade, prvi od tri elemenata buduće svemirske stanice koju planira završiti do kraja 2022. godine za što će trebati desetak misija, objavili su državni mediji.

Modul nazvan "Tianhe" (Nebeski sklad), lansiran je najvećom kineskom raketom Dugi marš 5B u 11:23 po mjesnom vremenu iz lansirnog svemirskog centra Wenchang na tropskom otoku Hainanu, objavila je televizija CCTV.

Tianhe je jedna od triju glavnih komponenata prve svemirske postaje koju su razvili isključivo kineski stručnjaci nasuprot jedinoj postojećoj drugoj jedinici takve vrste - Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), piše Reuters.

U programu ISS-a sudjeluju Rusija, Europa, Japan, Kanada i Sjedinjene Države koje su se suprotstavile kineskom sudjelovanju, piše Reuters.

"(Tianhe) je važan pilot projekt u gradnji snažne nacije u tehnologiji i svemiru", citirali su državni mediji predsjednika Xija Jinpinga.

Tianhe je glavni prostor za boravak posade Kineske svemirske stanice koje će biti slična bivšoj rusko-sovjetskog stanici "Mir" (od 1986. do 2001.,) a njezin je životni vijek predviđen za 10 do 15 godina.

Modul je lansiran u prvoj od 11 misija koje će biti potrebne da se završi svemirska stanica, nazvana na engleskom CSS, a na kineskom Nebeska palača i bit će postavljena u orbiti Zemlje na visini od 340 do 450 km.

U sljedećim misijama lansirat će se drugi moduli, zatim četiri letjelice s posadom i četiri kargo letjelice te kada bude završen CSS će težiti 100 tona, odnosno bit će triput manji od ISS-a.

Rad na svemirskom programu Kina je počela prije deset godina lansiranjem svemirskog laboratorija Tiangong-1 u 2011. te laboratorija Tiangong-2 u 2016.

Kina želi postati vodeća svemirska sila do 2030. i ulaže milijarde u svemirski program planirajući čovjekov odlazak na Mjesec, lansiranje borda bez posade na Mars i gradnju vlastite svemirske stanice.

S druge strane neizvjesna je sudbina ISS-a, međunarodne svemirske stanice koja je u orbiti više od dva desetljeća. Taj projekt treba završiti 2024., a Rusija je ovaj mjesec objavila da napušta projekt 2025.

Rusija produbljuje veze s Kinom u svemiru u vrijeme rastućih napetosti sa SAD-om. Moskva je tako odbila sudjelovanje u američkom programu istraživanja Mjeseca Artemis i odlučila pridružiti se Pekingu u istraživanju Mjeseca idućih godina.

"Rusija i Pakistan bit će vjerojatno prvi partneri a mogla bi im se pridružiti Europska svemirska agencija (ESA)", no ta je suradnja "vrlo neizvjesna", rekao je Chen Lan, analitičar portala GoTaikonauts.com, specijaliziranog za kineski svemirski program, prenosi agencija France presse.

Razlog tomu je promjena političke klime između Europljana i Kine s obzirom na kinesko gušenje prodemokratskih pokreta u Hong Kongu i ujgurske manjine u pokrajini Xinjiang, objašnjava Chen.

Moguće je da se strani astronauti uključe u CSS, ali to nikako neće biti Amerikanci jer američki zakon zabranjuje NASA-i svaku vezu s Kinom, prenosi Zimo.

Kina je prvog astronauta poslala u svemir 2003., a prvi stroj na skrivenu stranu Mjeseca 2019., u čemu je bila prva u svijetu.

Lani je Kina donijela uzorke s Mjeseca i finalizirala Beidou, svoj sustav satelitske navigacije, što je konkurent američkom GPS-u.

Kina predviđa idući mjesec spustiti svog robota na Mars, a ljudsku posadu poslati na Mjesec 2030. te je najavila gradnju lunarne baze u suradnji s Rusijom.