Istraživanje: Posljedice slabljenja Golfske struje bit će globalne

Golfska struja definitivno slabi, pokazalo je najnovije istraživanje Oceanografskog instituta Woods Hole iz Massachusettsa, no nije u potpunosti sigurno je li to posljedica klimatskih promjena. Rezultati studije objavljeni su krajem rujna u časopisu Geophysical Research Letters.

Protok tople vode (Golfske struje) kroz Floridski tjesnac usporio se za 4 posto u zadnjih 40 godina, s ozbiljnim implikacijama na svjetsku klimu i s 99 posto izgleda da to slabljenje nije slučajno, stoji u objavi Instituta.

"Ovo je najsnažniji, definitivan dokaz koji upućuje na to da ova oceanska struja slabi", rekao je glavni autor studije Christopher Piecuch, oceanograf s Oceanografskog instituta Woods Hole. Istodobno su ovo prvi definitivni i nedvosmisleni dokazi da su se oceanske struje promijenile. Znatno slabljenje Golfske struje u zadnjih 40 godina zamijećeno je u Floridskom tjesnacu.

Topla, brza morska struja u Atlantiku

Određivanje jačine Golfske struje važno je zbog praćenja cirkulacija u sjevernome dijelu Atlantika i prikupljanja podataka o tomu kako ocean reagira na klimatske promjene, piše časopis Advancing Earth and Space Sciences.

Golfska struja tek je manja komponenta termohalinske cirkulacije, globalnih oceanskih struja koje prenose kisik, hranjive tvari, ugljik i toplinu po planetu, istodobno kontrolirajući razinu mora i aktivnost uragana. Znanstvenici u studiji ne navode što je razlog slabljenju Golfske struje, klimatske promjene ili prirodni čimbenici, te ističu kako to tek treba ustanoviti.

Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku. Dio je globalne termohalinske cirkulacije. Toplina koju prenosi neophodna je za održavanje umjerenih uvjeta i regulacije razine mora.

Ključna arterija oceanskih struja

Jedan njezin dio započinje u Meksičkom zaljevu i naziva se Floridska struja, a sjeverno od Bahama spaja se s Antilskom strujom i od toga mjesta se naziva Golfskom. Jedno vrijeme slijedi obalu Sjedinjenih Država, da bi oko Newfoundlanda skrenula na istok preko Atlantika.

Zapadno od Britanskih otoka, nakon što se dijelom razgranala, postaje Sjevernoatlantska struja i nastavlja prema sjeveru Europe. Pošto se spusti duboko u ocean i otpusti svoju toplinu u atmosferu, voda polako struji prema jugu, gdje se ponovno zagrijava te se ciklus ponavlja.

Golfska struja ključna je arterija oceanskih struja i posljedice njezina slabljenja su globalne. Da bi otkrili definitivne dokaze o usporavanju protoka Golfske struje znanstvenici su analizirali podatke prikupljene u zadnjih 40 godina iz triju odvojenih izvora - podvodnih kabela, satelitskih visinomjera i promatranja na licu mjesta.

"Ovdje se zasad radi o sporom početku"

Pratili su kretanje struje oko Floridskog tjesnaca. Njihova statistička analiza otkrila je da se struja usporila za 4 posto, sa samo jedan posto izgleda da je njihovo mjerenje slučajno prouzročeno nasumičnim fluktuacijama.

Na prvi pogled, pomak od 4 posto može izgledati kao minimalna promjena, no "zabrinjavajuće je to što se ovdje zasad radi o sporome početku", rekla je za Live Science Helen Czerski, oceanografkinja sa Sveučilišta u Londonu (UCL) koja nije sudjelovala u studiji.

"To je kao u prvim danima izbijanja covida. Ljudi su govorili: 'Ma samo je 60 slučajeva, nije nas briga.' Da, samo ih je 60, ali jučer ih je bilo 30, a dan prije 15. Ako razmišljate samo tjedan dana unaprijed, imamo problem", kazala je Czerski.