Prema novom istraživanju, ljudi svakodnevno mogu udahnuti više od 70.000 čestica mikroplastike u zatvorenim prostorima, daleko više nego što se dosad pretpostavljalo. Još gore, većina tih čestica dovoljno je sitna da dopre duboko u pluća.
Plastika je postala jedan od najvećih ekoloških problema našeg doba, zatrpava sve, od rijeka i oceana pa do naših krvotoka.
Male, gotovo nevidljive čestice plastike ulaze u naše tijelo ne samo kroz hranu i piće, već i kroz zrak koji svakodnevno udišemo.
U novoj studiji, znanstvenici sa Sveučilišta u Toulouseu (Francuska) odlučili su precizno izmjeriti koliko zapravo plastične prašine udišemo.
Uzeli su 16 uzoraka zraka iz svojih stanova i automobila, a zatim ih analizirali tehnikom poznatom kao Ramanova spektroskopija kako bi izmjerili koncentraciju mikroplastike u zraku.
Prosječna koncentracija mikroplastike u zraku stanova bila je 528 čestica po kubičnom metru, dok je u automobilima brojka bila šokantnih 2.238 čestica po kubičnom metru.
I ne samo to – 94 % tih čestica bilo je manje od 10 mikrometara u širinu. Drugim riječima, dovoljno su sitne da bez problema prođu kroz dišne puteve i dospiju duboko u plućno tkivo.
Na temelju tih podataka i postojećih istraživanja, znanstvenici su procijenili da odrasla osoba svaki dan udahne oko 71.000 mikroplastičnih čestica, od čega je 68.000 manjih od 10 mikrometara.
"Količina koju smo otkrili čak je 100 puta veća od prethodnih procjena" – navode autori istraživanja.
Ljudi u prosjeku 90 % svog vremena provode u zatvorenom prostoru, kod kuće, na poslu, u trgovinama, javnom prijevozu... i tijekom tog vremena neprestano su izloženi mikroplastici, a da toga nisu ni svjesni.
Točno što se događa s mikroplastikom jednom kad uđe u naše tijelo još se sa sigurnošću ne zna, ali znanstvenici sumnjaju da nije ništa dobro.
Nedavna istraživanja ukazuju da bi mogla povećati rizik od određenih vrsta raka, problema s plodnošću, moždanog udara i raznih drugih zdravstvenih tegoba, piše Science Alert.
Zato je, poručuju znanstvenici, hitno potrebno više istraživanja, kako bismo razumjeli biološke učinke mikroplastike, ali i pronašli načine da smanjimo svakodnevnu izloženost.
