U Jadranskom moru sve više stranih i potencijalno opasnih vrsta

Jadransko more posljednjih se godina mijenja pod utjecajem rasta temperature mora i sve intenzivnijeg pomorskog prometa, što se odražava i na sastav živog svijeta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Kako su priopćili iz ove znanstveno-istraživačke ustanove u sklopu Sveučilišta Crne Gore, u Jadranu se sve češće bilježe strane, odnosno alohtone vrste, koje u more dospijevaju prirodnim širenjem ili posredno ljudskim djelovanjem.

Razlika između alohtonih i invazivnih vrsta

Iz Instituta ističu kako je važno razlikovati pojmove, naglašavajući kako alohtona vrsta ne mora nužno biti invazivna. Invazivne vrste su one koje se uspješno šire, uspostavljaju stabilne populacije te mogu imati utjecaj na ekosustav, ribarstvo i lokalno gospodarstvo.

U crnogorskom dijelu Jadrana zabilježene su brojne alohtone vrste rakova, među kojima su plavi rak (Callinectes sapidus), atlantska smeđa kozica (Penaeus aztecus) i lakonogi rak (Percnon gibbesi).

Također su potvrđene i pojedine strane vrste školjkaša i drugih beskralježnjaka, uključujući Anadara transversa, Arcuatula senhousia, Pinctada imbricata radiata, Ruditapes philippinarum, Styela plicata te spužvu Paraleucilla magna.

Osim životinja, u Jadranu su se proširile i alohtone alge, među kojima se najčešće ističu Womersleyella setacea i Caulerpa cylindracea.

Riba lav i potencijalni rizici

Posebnu pozornost posljednjih godina privlači riba lav (Pterois miles), prepoznatljiva po velikim perajama i otrovnim bodljama.

Njezin primjer pokazuje kako se nova vrsta može relativno brzo proširiti u mediteranskom bazenu. Dva primjerka ove vrste izložena su u Akvariju Boka Instituta za biologiju mora.

Iz Instituta upozoravaju i na potencijalno opasne vrste riba čija konzumacija može predstavljati rizik za zdravlje. Kao primjer navode ribe napuhače (Tetraodontidae), koje mogu sadržavati tetrodotoksin (TTX), termostabilni toksin koji se ne razgrađuje kuhanjem.

U Jadranu su zabilježene vrste poput četverozupke (Sphoeroides pachygaster), srebrnoobrazne napuhače (Lagocephalus sceleratus) i oceanske napuhače (Lagocephalus lagocephalus).

Praćenje i istraživanja

Institut za biologiju mora prati ove promjene kroz terenska istraživanja te suradnju s ribarima i građanima.

Posljednjih godina provedeni su brojni projekti, među kojima IPA Adriatic CBC BALMAS, GFCM MedSea4Fish i Erasmus+ RISKMAN, usmjereni na praćenje trendova alohtonih vrsta.

Aktivnosti uključuju prikupljanje podataka lokalnog ekološkog znanja, modeliranje i procjenu invazivnosti uz primjenu alata poput AS-ISK, kao i promicanje kontroliranog korištenja vrsta pogodnih za prehranu, poput plavog raka.