Koliko vrijedi "blago" u Hercegovini i kupuje li ga itko?

Stariji znaju kako riječ "stoka" gotovo nije postojala na ovim područjima. Domaće životinje se u Hercegovini oduvijek nazivalo "blagom", riječju u kojoj stane sva sigurnost koja je za jednu obitelj bila u ovci, kozi, kravi ili konju kojeg su imali.

I gotovo svaka kuća je imala svoje blago. Danas, kada mnogi umjesto sela biraju život u gradu, a i oni koji žive na selu sve češće žive gradskim život štale su sve praznije.

Koliko "blaga" ima HNŽ?

Prema podacima općinskih službi za poljoprivredu s područja HNŽ-a za 2025. godinu, u županiji je evidentirano ukupno 8.451 grlo goveda. U taj broj ulazi 5.690 muznih grla, 982 junice, 1.485 grla u sustavu krava-tele te 294 grla tova junadi.

Kada je riječ o sitnoj stoci, najzastupljenije su ovce, kojih je evidentirano 48.230, dok je koza 21.000.

Na području Hercegovačko-neretvanske županije u 2025. godini proizvedeno je ukupno 14,4 milijuna litara mlijeka. Najveći udio odnosi se na kravlje mlijeko, kojeg je proizvedeno 11.278.100 litara, dok je ovčjeg mlijeka proizvedeno 2.115.150 litara, a kozjeg 1.017.485 litara.

Najveći pad u svinjogojstvu

Iz Veterinarskog zavoda HNŽ-a za Bljesak.info navode kako su posljednjih godina u stočarskoj proizvodnji vidljive promjene u strukturi i obujmu tradicionalnog stočarstva. Posebno ističu smanjenje pojedinih grana proizvodnje, ponajviše svinjogojstva.

Prema dostavljenim podacima, u HNŽ-u je evidentirano 1.485 rasplodnih krmača i 294 grla tovnih svinja.

Foto: Arhiva / Svinje

Evidentirana su i 982 grla konja. 

U službenim podacima zasebno je navedena i peradarska proizvodnja, s ukupno 79.170 pilenki. Od toga se 71.450 odnosi na pilenke teške linije, 6.720 na pilenke lake linije, dok je evidentirano i 1.000 osamnaestotjednih pilenki.

Podaci o brojnom stanju stoke u HNŽ-u za 2025. godinu preuzeti su iz Zelenog izvješća, a sastavljeni su na temelju informacija koje su dostavile općinske službe za poljoprivredu s područja županije.

Kupuje li se "blago" još uvijek?

Nekada se "blago" kupovalo na pijacama i stočnim sajmovima, uz dogovor, rukovanje i riječ koja je vrijedila više nego današnji ugovor. No, takvih mjesta u Hercegovini gotovo da i nema, a poneki sličan događaj može se pronaći uglavnom još u dijelovima istočne Hercegovine.

Foto: Istok / 48. Regionalna stočna izložba priplodnih grla goveda, ovaca, konja u Gacku

Kao i mnogo toga drugog, i kupnja stoke danas se dobrim dijelom preselila na internet. No pregled internetskih oglasa pokazuje kako je riječ o vrlo skromnom tržištu, s iznimno malim brojem oglasa za prodaju i gotovo bez oglasa u kojima se traži kupnja stoke.

Najmanje oglasa je objavljeno na području Zapadnohercegovačke županije, nešto više u Hercegovačko-neretvanskoj, dok se daleko najživlje tržište stoke i dalje veže uz Hercegbosansku županiju, posebno područja Tomislavgrada, Livna i Šujice.

Cijene junica idu do 9.000 KM

Za razliku od ŽZH-a i HNŽ-a, gdje je ponuda vrlo skromna i svodi se tek na nekoliko oglasa, u HBŽ-u dominiraju kvalitetne junice, steone junice i krave namijenjene daljnjem uzgoju i proizvodnji.

Zbog toga su cijene goveda najviše upravo u HBŽ-u. Tako se, primjerice, krava nakon drugog teljenja, za koju se navodi kako daje 40 litara mlijeka, prodaje po cijeni od 7.800 KM.

Junice se na ovom području teško mogu pronaći za manje od 6.000 KM. Dio njih doseže cijenu od oko 7.500 KM, dok je za junice "iznimne genetike" potrebno izdvojiti i do 9.000 KM.

Nešto jeftinija, ali i daleko skromnija ponuda bilježi se u HNŽ-u, gdje je steonu kravu moguće kupiti za iznos od 4.000 do 5.000 KM.

Na području ŽZH-a jedva se može pronaći tek oglas ili dva u pojedinim mjestima, a cijene se također kreću oko 5.000 KM za steonu kravu.

U HNŽ-u gotovo nema goveda "za napredak"

Za razliku od HBŽ-a, gdje se u oglasima još uvijek često prodaju grla za nastavak uzgoja, u HNŽ-u je sve primjetniji veći broj krava koje se prodaju za klanje ili "za kurbana".

To pokazuje kako se dio tržišta u ovoj županiji sve više udaljava od proizvodnje i uzgoja, a sve više svodi na prodaju onoga što je ostalo u štalama.

Romanovske ovce sve više potiskuju domaću pramenku

Oglase za prodaju ovaca danas je iznimno teško pronaći, što je za ovo doba godine djelomično i razumljivo jer se ovce najčešće prodaju i kupuju nakon povratka s planine. Ipak, pregled dostupnih oglasa pokazuje zanimljiv pomak: sve češće se nude romanovske ovce i janjci, dok je pramenka, nekada tipična za ovaj kraj, sve rjeđa u ponudi.

U Grudama se tako romanovski janjci težine između 25 i 30 kilograma prodaju za oko 300 KM po komadu.

Cijena ovaca uglavnom se kreću do 400 KM, a slično je i sa kozama čija je ponuda iznimno skromna, a i tu se vidi kako je Hercegbosanska županija aktivnija od ostatka Hercegovine.

U Livnu se mlade koze prodaju po cijeni do 400 KM, dok se burski jarčevi i jarići nude za oko 200 KM.

Arhi / Koze

Magarce gotovo nemoguće pronaći

Kada je riječ o konjima, u oglasima je primjetno više ždrjebadi nego odraslih konja. U ŽZH-u se tek poneko ždrijebe prodaje u gotovo svakom mjestu, dok je odraslih konja vrlo malo na tržištu.

Ponovno je ponuda nešto življa u HBŽ-u, a cijene ždrjebadi se kreću između 1.000 i 2.000 KM, dok je kobilu sa ždrijebetom moguće kupiti za 2.500 KM.

Posebno je zanimljivo kako je oglas za magarce gotovo nemoguće pronaći, a u jednom oglasu iz Stoca magarica se prodaje za 1.900 KM.

Magarac.hr / Magarci

18 slučajeva svinjske kuge, 5 slučajeva plavog jezika

Iz Sektora veterinarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a navode kako je 2025. godina po mnogočemu bila neuobičajena. Kao i u prethodne četiri godine, cijepljenje malih preživača protiv bruceloze provođeno je sporadično i u nedostatnom obujmu. Kao razlog navode nedistribuiranje cjepiva veterinarskim stanicama zbog, kako im je obrazloženo, neuspjelih natječaja za nabavu.

Koliko je stočarstvo osjetljivo na bolesti, pokazuje i slučaj iz sela Hudutsko, gdje je u 2025. godini zabilježena afrička kuga svinja kod 18 životinja. Prema navodima Sektora veterinarstva, širenje bolesti zaustavljeno je žurnom reakcijom nadležnih službi, čime je spriječena veća ekonomska šteta na obližnjim farmama.

Također, na području općine Neum evidentirano je pet slučajeva bolesti plavog jezika, koja je, prema navodima nadležnih, suzbijena po propisima.

Najčešće evidentirane bolesti kod životinja na području HNŽ-a su parazitarne bolesti, od kojih se dio odnosi i na ljudsku populaciju jer su zoonotičnog karaktera, poput ehinokokoze. Iz veterinarskog sektora navode kako se zarazne bolesti malih i velikih preživača, među kojima su bruceloza i Q groznica, javljaju sporadično, ali i dalje u mjeri koja zahtijeva stalni nadzor i pojačan monitoring, budući kako su gotovo endemičnog karaktera u cijeloj BiH.

Istodobno se bilježi i izražena pojavnost lišmanioze i babezioze kod pasa i mačaka, bolesti koje također mogu imati javnozdravstveni značaj.

Iz Ministarstva navode kako u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Hercegovini, postoji dovoljno stručnog kadra za održavanje povoljnog zdravstvenog statusa životinja, a time i zaštitu zdravlja ljudi. Ipak, upozoravaju kako bi stanje u stočarstvu bilo znatno bolje kada bi se za veterinarstvo izdvajalo više financijskih sredstava, s obzirom na to da je riječ o važnom dijelu javnog zdravstva.