Zašto porodilje u BiH ne mogu rađati kod kuće i što je o tome rekao Ustavni sud?

Domicilni porodi, ili porodi kod kuće, zakonski u BiH nisu zabranjeni, te nigdje nije propisano da se žena ne smije poroditi gdje god želi, ali također zakonski nije određeno ni da su zdravstvene ustanove dužne da pruže medicinsku pomoć prilikom kućnog poroda.

Iako se u nekim zapadnim zemljama porodi uvelike, u prisustvu stručno obučenog osoblja, mogu izvoditi u kući ili u vodi, u BiH, ali i zemljama regije, ovo pitanje nije dovoljno zakonski regulirano, te se gotovo nalazi u sivoj zoni.

Tako se u Hrvatskoj, prema nekim podacima, godišnje oko desetak žena porodi u kućnim uvjetima, iako ne postoji zakonska regulativa kojom je to propisano.

U BiH je zakonski određeno da se porodi obavljaju u bolničkim uvjetima, točnije porodilištima, gdje je porodilji, ali i bebi, dostupna sva neophodna medicinska pomoć.

U Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) su za "Nezavisne novine" kazali da, prema informacijama kojima raspolažu, u Republici Srpskoj ne postoji zakonska regulativa koja se tiče rođenja djeteta u kućnim uvjetima.

"Prema informacijama Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS, u Republici Srpskoj ne postoji zakonska regulativa poroda u kući uz prisustvo babice i liječnika", naveli su u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Na pitanje koje su pozitivne, a koje negativne strane poroda kod kuće, u UKC RS su za "Nezavisne novine" rekli da, s obzirom na to da se navedena procedura trenutno ne obavlja u Srpskoj, ne mogu govoriti o tim stranama poroda u kući.

Nedavno je slučaj porodilje iz Kantona Sarajevo koji je završio na Ustavnom sudu BiH privukao pažnju javnosti.

Naime, porodilja iz Sarajeva A.Ć., koja je tražila da joj se omogući porod kod kuće, zbog, kako je navela, epidemiološke situacije, bila je odbijena od strane zdravstvenih ustanova da joj pošalju babicu za porod, te je uložila apelaciju Ustavnom sudu BiH, koju je odbio kao neosnovanu.

Porodilja se obratila Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) sa molbom da joj se omogući da se u prisustvu babice porodi u svom domu, jer je smatrala da bi za njen i život njene nerođene bebe, zbog epidemije, jedini siguran porod bio onaj koji bi se odvijao u kućnim uvjetima uz asistenciju babice, kao i dostupnost hitne medicinske pomoći u slučaju bilo kakvih komplikacija.

U KCUS su joj odgovorili da ta zdravstvena ustanova obavlja bolničku zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, što podrazumijeva pružanje zdravstvenih usluga trudnicama u bolničkim uvjetima. Naveli su također da se treba konsultirati s liječnikom obiteljske medicine iz domova zdravlja ili sa zaposlenima u Zavodu. U Zavodu su je obavijestili da ta ustanova vodi računa o trudnicama do 36. nedjelje trudnoće, nakon čega nadzor preuzima klinički centar ili opća bolnica. Također su je informirali da se, prema zakonu, porodi u BiH, kao i u cijeloj regiji i gotovo svim državama u Europi obavljaju u bolničkim uvjetima, pod stalnim nadzorom ginekologa i babica, te uz svu opremu, jer porod nosi izvjestan rizik po majku i dijete i usvojena medicinska praksa je da se porodi obavljaju u porodilištima.

U odluci Ustavnog suda BiH je navedeno da trenutno ne postoje uvjeti za profesionalno organiziranje porođaja u kući, što podrazumijeva educirane babice i dostupnost hitnog prijevoza u slučaju komplikacija. Također, naveli su da je relevantno domaće zakonodavstvo o zdravstvenim uslugama  nejasno, uključujući i angažman babica, te i to pitanje nije u potpunosti regulirano.

Konkretno, iako Zakon o sestrinstvu i primaljstvu FBiH dopušta osnivanje privatnih praksi babica, Zakon o zdravstvenoj zaštiti još nije izričito predvidio takvu mogućnost, kao ni pomoć roditeljima pri porodu.