Zaboravite tablete: Liječnici propisuju potpuno novi način liječenja mentalnih poremećaja

Može li terapija kojom se propisuje posjet muzeju utjecati na poboljšanje ishoda određene bolesti učinkovitije od tableta? U velikom broju slučajeva ogovor je potvrdan.

Prije desetak godina britanski su liječnici isprobali sličan eksperimentalni pristup, propisujući razne društvene aktivnosti, a danas istu metodu isprobavaju i primjenjuju i liječnici iz Kanade, Belgije i Francuske, omogućujući pacijentima besplatan posjet muzejima kao terapiju protiv stresa, depresije i ostalih mentalnih poremećaja jer, čini se, takvi posjeti smanjuju posljedice traume, usporavaju kognitivno propadanje i pozitivno utječu na opću dobrobit.

Pionirski pothvat britanskih liječnika

Britanski liječnici su pionirski prije desetak godina krenuli u "propisivanje" raznih društvenih i kulturnih aktivnosti umjesto klasičnih lijekova u svrhu poboljšanja pacijentova zdravlja.

I takav je pristup danas postao konstanta u sklopu državno financirane Nacionalne zdravstvene službe (NHS).

Britanija je prva započela s "muzejima na recept", u sklopu trogodišnjeg projekta pokrenutog godine 2014. Nagrađivani pilot projekt u početku je bio namijenjen starijim osobama koje su, kako se vjeruje, prilično društveno izolirane.

"Recepti" su se pokazali vrlo učinkovitima s obzirom na to da su posjeti umjetničkim galerijama i muzejima već neko vrijeme čvrsto upisani u britanski zdravstveni sustav s mjerljivim učinkom.

Propisivanje ovakvih recepata rezultiralo je i s do 37 posto manje posjeta liječniku te s 27-postotnim smanjenjem broja prijema u bolnice, podaci su britanske Udruge za zdravlje i dobrobit kroz kulturu, nacionalne mreže kreativnih zdravstvenih inicijativa iz 2023.

Od Montreala do Belgije i Francuske

Britanski su primjer slijedili kanadski liječnici. Prvi su posjete Muzeju lijepih umjetnosti (MMFA) godine 2018. počeli propisivati montrealski liječnici. Svaki liječnik može izdati do 50 recepata godišnje i sve pokriva zdravstveno osiguranje.

Studije lokalnog laboratorija AgeTeQ pokazale su da su kvaliteta života i mentalna dobrobit pacijenata koji dolaze po takav recept mjerljivo više u odnosu na ostalu populaciju.

Koncept je brzo dobio još pristaša. Bruxelles je sa sličnim programom započeo 2021., kada je 33 liječnika krenulo s "propisivanjem" pet muzeja.

Danas je u gradski projekt uključeno više od 10 muzeja i 18 medicinskih ustanova, a troškove ulaznica za briselske muzeje pokriva grad Bruxelles.

U Francuskoj se zamisao provodi širom zemlje – od Rennesa u Bretanji do Azurne obale. U Nici recept "L'art c'est la santé" (Umjetnost je zdravlje) omogućuje i posjet poznatom Matisseovu muzeju.

Brojni istraživački projekti širom Francuske istražuju kolik je utjecaj posjeta umjetničkim institucijama na dobrobit i zdravlje pojedinca.

Je li kultura novi sport?

Povjesničarka umjetnosti Nathalie Bondil, bivša ravnateljica Muzeja lijepih umjetnosti (MMFA), a sada ravnateljica Institut du Monde Arabe u Parizu, uvjerena je da će kultura u 21. stoljeću postati za naše zdravlje ono što je sport bio u 20. stoljeću.

Ljudi su biološki "skrojeni" tako da duboko osjećaju i proživljavaju ljepotu nekog umjetničkog djela te se zbog toga osjećaju dobro, rekla je za tv-postaju France Info. Bondil je konačno provela tu ideju u praksi u Montrealu 2018. godine.

Dr. Catherine Hanak, psihijatrica u Sveučilišnoj bolnici Brugmann u Bruxellesu, slikovito je opisala uspjeh takvih posjeta muzejima u tjedniku Le Nouvel Obs.

Kada radimo nešto ugodno naš mozak reagira kao da se radi o malome vatrometu, pri čemu se oslobađa dopamin i odmah se osjećamo bolje.

To se događa kada vježbamo, kada šećemo šumom, ali i kad nas gane neko umjetničko djelo, kazala je.

Njemačka: Istraživanje, ali bez besplatne ulaznice

I u Njemačkoj su istraživanja pokazala da posjeti muzejima mogu ublažiti depresiju, demenciju i usamljenost, često učinkovitije i jeftinije od lijekova.

U izvješću Tehničkog sveučilišta u Dresdenu posjeti muzejima preporučuju se u sklopu standardne zdravstvene skrbi.

Godišnja muzejska ulaznica čini se znatno učinkovitijom od lijekova, posebno kada je posrijedi ublažavanje depresivnih simptoma kod osoba s demencijom.

U suradnji s bolničkom mrežom Charité, berlinski Muzej Bode testira projekt pod nazivom 'Muzeji iscjeljenja'. Svrha projekta je promovirati usredotočenu svjesnost ili pomnost pred umjetničkim djelima, kada se u potpunosti osvješćuju i prihvaćaju sadašnji trenutak, emocije i okolina bez osuđivanja.

Zainteresiranima je dostupna posebno dizajnirana prostorija u kojoj se može primjenjivati više tradicija meditacije.

Svi oni koji žele sudjelovati mogu im pristupiti putem audio vodiča, pametnog telefona ili internetske stranice. Zasad treba platiti ulaznicu za muzej, kao i naknadu za sudjelovanje.

Od art terapije do muzejske terapije

Još 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proučila je i dala na prosudbu više od 3000 provedenih studija.

Sve su one vrlo jasno upućivale na to da umjetnički i kulturni događaji jačaju i mentalno i fizičko zdravlje ljudi, pomažući im da se nose s patnjom, kao i da potiču proces oporavka, piše Hina. 

To je osnova muzejske terapije. Za razliku od poznatije art terapije, ne zahtijeva nikakav umjetnički talent, već samo spremnost na svjesno doživljavanje umjetnosti u sklopu koje pojedinac odvaja svoje vrijeme za razgledavanje umjetničkih djela.

Novi dio spoznaje je činjenica da sam susret s umjetnošću može biti iscjeljujuć, bez ikakva vlastitoga kreativnog angažmana

Još od 2014. godine pokrenute inicijative dobivaju na zamahu, a muzejska terapija doživljava renesansu, kaže istraživačica Leslie Labbé.