Za liječenje u privatnim klinikama 50,3 milijuna

Za troškove liječenja pacijenata u privatnim zdravstvenim ustanovama širom Republike Srpske, Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platio je u prethodne dvije godine 50,3 milijuna KM, od čega u 2020. oko 21,8 milijuna KM, a godinu kasnije 28,5 milijuna KM.

Iz FZO RS poručili su za "Nezavisne novine" da se desetine milijuna KM odnose samo na klinike koje imaju ugovore s FZO, ali ne i na ljekarne.

Na uputnicu 

"Za usluge koje su osiguranicima pružale privatne ustanove (112 ustanova), a koje imaju ugovor s Fondom, ti troškovi su u 2021. godini iznosili 28,5 milijuna KM. U 2020. godini troškovi usluga koje su pružale privatne ustanove (107 ustanova) osiguranicima Fonda iznosili su 21,8 milijuna KM. Riječ je o ukupnim troškovima za zdravstvene usluge koje su pružale sve privatne ustanove (izuzev ljekarni)", kazali su iz FZO.

Pročitajte još

Građani traže refundaciju troškova lijeka korištenog u liječenju korone

Pacijenti se regularno primaju na uputnicu, kao i u državnoj bolnici, pojašnjavaju iz jedne banjalučke privatne klinike. Dodaju da rade punim kapacitetom, a da je posla najviše bilo tijekom pandemije koronavirusa.

"Imamo svakodnevno 30-40 pacijenata. Mi smo klinika specijalizirana za gastroenterologiju i opću abdominalnu kirurgiju, ali je zbog korone povećan broj pacijenata i kod hematologa, ginekologa, a na klinici nemamo samo reumatologa", kažu za "Nezavisne novine".

Iako su građani slobodni u izboru mjesta i načina liječenja, ovo je poruka da sve više njih ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama, smatraju stručnjaci iz ove oblasti.

Pravo izbora

Podaci da je FZO RS za dvije godine potrošio više od 50 milijuna KM na liječenje kod privatnih liječnika je djelomično iznenađenje za Sonju Karadžić Jovičević, članicu Odbora za zdravstvo Nаrodne skupštine RS, koja ne krije zabrinutost, zbog, kako kaže, činjenice da sve više građana ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama.

Karadžić Jovičević, koja je po struci specijalista radiologije, za "Nezavisne novine" naglašava da svi građani po zakonu imaju pravo da biraju gdje će se liječiti, ali da ovdje predstavlja problem što većina njih misli da je usluga liječenja bolja ako je skuplja.

"Tako vam je u kozmetici, u modi, u svemu ostalom, a ta moda je zahvatila i medicinu. Nažalost, stječe se utisak da ljudi nekako više nemaju povjerenja u liječnike u javnim bolnicama i misle da je sve bolje, kvalitetnije i sigurnije kada košta", smatra Karadžić Jovičević.

Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da nije slučajno to što postoji veliki broj privatnih klinika u Srpskoj.

"Ja ne znam gotovo nijednog primarijusa ili uglednijeg liječnika u Bijeljini koji nema svoju privatnu ordinaciju. Na uštrb toga trpe državne medicinske ustanove. Imate primjer da zakazuju pregled kod kardiologa u Bolnici Bijeljina i da čekate dva-tri mjeseca, a to možete da uradite odmah kod tog istog kardiologa koji ima svoju privatnu ordinaciju, a koji onda to skupo naplaćuje", pojašnjava Vuković za "Nezavisne novine".

Čekanje 

Dodaje da moraju biti donesena sustavna rješenja, prije svih u smislu manjeg čekanja na zakazani pregled u javnim zdravstvenim ustavama.

Isto tako, ističe, mora se napraviti red i u privatnoj medicinskoj praksi.

"Tabu je da se nešto više može uraditi u privatnim, nego u državnim klinikama", kategoričan je Vuković.

Inače, FZO RS već duže od 15 godina ugovara usluge zdravstvene zaštite i s privatnim zdravstvenim ustanovama, a napominju da su na samom početku ugovarane uglavnom one usluge koje se nisu radile u javnom sektoru.

Podsjećaju da je osiguranicima 2016. godine omogućen slobodan izbor zdravstvene ustanove, te da duži niz godina pacijenti imaju pravo na slobodan izbor porodičnog liječnika, bolnice, pedijatra (djeca do šest godina) i ginekologa (žene starije od 15 godina).