Vrućine mogu oštetiti bubrege

Klimatske promjene sve snažnije utječu na prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi. Posljednjih godina svjedočimo sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, koji osim nelagode predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.

Dok se najviše govori o njihovom utjecaju na srce, krvne žile i respiratorni sustav, sve više pažnje stručnjaka usmjereno je i na zdravlje bubrega.

Rizik od dehidracije

Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, narušavaju ravnotežu tekućine i elektrolita u organizmu te mogu opteretiti rad bubrega, osobito kod osoba koje već imaju bubrežne bolesti, dijabetes, povišen krvni pritisak ili rade na otvorenom. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je tokom ljetnih mjeseci važno posvetiti posebnu pozornost zaštiti bubrega i pravodobnoj prevenciji mogućih komplikacija.

''Vrućina utječe na bubrege kroz stvari poput dehidracije, nedostatka protoka krvi, upale i oksidativnog stresa, što može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju kroničnu bubrežnu bolest, dodatno pogoršanje njihove funkcije'', pojašnjava prim.dr.sci.dr. med. Amela Bećiragić, subspecijalisktinja nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Kako bi se rashladio organizam, navodi dr. Bećiragić, čovjek tijekom velikih vrućina može izgubiti znatne količine tekućine.

''Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi, smanjuje se volumen krvi i protok kroz bubrege. U krvi se nakupljaju štetne tvari, a poremećaj elektrolita posebno natrijuma i kalija može izazvati opasne aritmije i srčani zastoj'', navodi dr. Bećiragić.

Pad funkcije bubrega

Prema istraživanjima, pojašnjava subspecijalistkinja nefrologije, vrućina generalno ubrzava pad funkcije bubrega i dovodi do višestrukih hospitalizacija bolesnika zbog problema s bubrezima.

''S obzirom da se očekuje još veći porast temperatura u nadolazećim godinama, važno je razumjeti kako to može utjecati na zdravlje bubrega jer poznavanje ovih mehanizama može pomoći u izradi boljih preventivnih strategija i tretmana u budućnosti'', kaže dr. Bećiragić.

Nekoliko je negativnih efekata dehidracije izazvanih toplotom na bubrege. To su, ističe doktorica Bećiragić, smanjenje protoka krvi do bubrega jer ''prekomjerno znojenje izazvano vrućinom može smanjiti protok krvi do bubrega i, ako je dovoljno ozbiljno, dovodi do akutnog oštećenja bubrega, a ukoliko se akutno oštećenje bubrega ponavlja, ono može dovesti do nastanka kronične bolesti bubrega''.

Usporena proizvodnja urina

"Nastanak kamenca u bubregu može biti uzrokovana prekomjernim izlaganjem toploti zbog povećane koncentracije kalcija i mokraćne kiseline. Povećana vjerojatnoća razvoja infekcije urinarnog trakta proizvodnja urina je usporena prekomjernom tjelesnom toplotom, što otežava uklanjanje štetnih tvari. Vruće vrijeme također povećava količinu urinarnih patogena, a kada su bubrezi oštećeni teže je ukloniti ove patogene iz tijela prije nego što se razvije infekcija", pojašnjava dr. Bećiragić.

Iako visoke temperature mogu utjecati na zdravlje svakoga, određene grupe ljudi izložene su znatno većem riziku od dehidracije i oštećenja funkcije bubrega. Dob, kronične bolesti, uzimanje određenih lijekova, kao i svakodnevni boravak ili rad na otvorenom, dodatno povećavaju vjerojatnoću razvoja zdravstvenih komplikacija tijekom toplinskih valova. Posebnu pažnju u ljetnim mjesecima treba posvetiti rizičnim skupinama.

''Starije osobe često imaju osnovne bolesti, poput srčanih oboljenja, koje ih mogu učiniti podložnijim bolestima povezanim s vrućinom. Mnogi uzimaju i lijekove koji povećavaju dehidraciju. Djeca, naročito bebe, brzo apsorbiraju toplotu zbog manje tjelesne mase. Njih nikako ne treba ostavljati na zagrijanim mjestima, kao što su automobili ili male, nerashlađene prostorije. Radnici na otvorenom, posebno građevinci, komunalci, poljoprivrednici'', kaže dr. Bećiragić.

Lijekovi i oprez

Osim životne dobi i kroničnih bolesti, na rizik od oštećenja bubrega tijekom visokih temperatura značajno može utjecati i terapija koju osoba svakodnevno koristi. Pojedini lijekovi mogu povećati gubitak tečnosti, smanjiti sposobnost organizma da se prilagodi vrućini ili dodatno opteretiti bubrege, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. To ne znači da terapiju treba samoinicijativno prekidati, već da je tokom toplinskih valova važno obratiti posebnu pažnju na hidrataciju i, po potrebi, konsultirati liječnika o eventualnim prilagodbama terapije.

Među lijekovima koji zahtijevaju poseban oprez tijekom ljetnih mjeseci izdvajaju se: Kod starijih osoba lista lijekova može postati skriveni faktor rizika, naročito kada se kombiniraju dehidracija, fizički napor, srčana slabost, kronična bolest bubrega i boravak u pregrijanom prostoru. Zato tokom toplotnog talasa upotreba lijekova nije samo podatak u anamnezi pacijenta već važan dio procjene rizika kod starijih i kronično bolesnih osoba.

''NSAIL (antiinflamatorni lijekovi - brufen, voltaren) jer ova grupa lijekova može oštetiti bubrege, posebno kod onih osoba koje već imaju neki od stadija kronične bolesti bubrega. Zato je najbolje konsultirati se s liječnikom o drugim dostupnim lijekovima protiv bolova. ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora utiču na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, pa mogu oslabiti bubrežnu i hormonsku adaptaciju na gubitak tečnosti. Beta-blokatori ograničavaju porast srčane frekvencije i mogu smanjiti sposobnost organizma da poveća minutni volumen i protok krvi kroz kožu, čime se otežava prijenos toplote iz unutrašnjosti tijela k vanjskoj sredini. Antiholinergički lijekovi djeluju još direktnije, jer smanjuju znojenje, a znojenje je jedan od ključnih mehanizama hlađenja kada je vanjska temperatura visoka.  SGLT2 inhibitori koji se koriste u liječenju dijabetesa i srčane slabosti, pojačavaju izlučivanje glukoze i vode preko bubrega, pa tijekom vrućine mogu doprinijeti hipovolemiji, padu pritiska, vrtoglavici i akutnom oštećenju bubrega, posebno ako se uzimaju zajedno s diureticima'', pojašnjava dr. Bećiragić.

Voda uz alkohol

Nakon prepoznavanja rizičnih grupa i lijekova koji mogu povećati vjerojatnoću dehidracije i oštećenja bubrega, jednako je važno usvojiti navike koje pomažu organizmu da lakše podnese vrućinu. Dovoljna hidratacija, pravilna prehrana i nadoknada izgubljenih elektrolita ključni su koraci u očuvanju funkcije bubrega tokom ljetnih mjeseci.

Najvažnije je unositi dovoljno tečnosti.

''Redovno treba piti negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera, kako ne bi izazvali veću dehidraciju. Ukoliko se konzumiraju kofein i/ili alkohol, obvezno treba piti i vodu uz njih. Preporučuju se i hladni čajevi bez dodatnog šećera jer mogu biti osvježavajući izbor koji doprinosi hidrataciji. Ne treba čekati da osjetite žeđ da biste unijeli tečnost, što je posebno važno za starije osobe koji imaju slabiji osjećaj žeđi. Također, možete se brzo osvježiti tako što ćete istopiti dvije kockice leda u ustima. Jesti što više voća i povrća s visokim sadržajem vode (lubenica, krastavci, paradajz) jer ovi proizvodi su bogati vodom i elektrolitima, pružajući hidrataciju i hranljive sastojke. Za sve osobe koje su izložene produženom fizičkom naporu ili intenzivnom znojenju, poželjno je uzimati suplemente elektrolita koji mogu pomoći u održavanju balansa'', završava dr. Bećiragić.