Vrućine mogu uzrokovati depresiju, agresivnost i smanjenu mentalnu sposobnost

Toplotni valovi ne samo da predstavljaju prijetnju fizičkom zdravlju već imaju i ozbiljne psihološke posljedice, tvrde znanstvenici Medicinskog sveučilišta u Beču.

Anksiozni poremećaji ili depresija mogu biti uzrokovani ili pogoršani zbog stresa uzrokovanog temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva.           

Agresivno ponašanje se povećava na vrućini kao i stanja isrcpljenosti i depresivnog raspoloženja.

''S obzirom na kontinuirani porast broja toplih dana i do 80 godišnje do kraja stoljeća, ne treba podcjenjivati psihičke posljedice klimatske krize'',  upozorava doktor nauke za zaštitu životne sredine Hans-Peter Hutter.

U stanju bespomoćnosti raste hromon stresa kortizol koji, ako se oslobađa u dužem vremenskom razdoblju, ima niz štetnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje.

Globalno zagrijavanje također dovodi do povećanja stope samoubojstava.

Prema znanstvenim procjenama, povećanje prosječne temperature za jedan Celzijev stupanj povezano je se povećanjem stope suicida za jedan posto.

Podaci iz Sjedinjenih Država i Meksika pokazuju da porast prosječne mjesečne temperature za jedan Celzijev stupanj povećava stopu samoubojstva za 3,1 posto.

Od negativnih posljedica toplotnih valova posebno su pogođene starije kao i socijalno ugrožene osobe koje često ne mogu izbjeći vrućine. Istraživanja Medicinskog sveučilišta u Beču pokazala su da su anksioznost i depresija posebno česti među ovim grupama.

Vrućine također povećavaju potencijal za agresivno ponašanje, što se ogleda i u porastu nasilnih zločina (npr. povećanje nasilja u obitelji).

Istovremeno, visoke temperature uzrokuju psihičku iscprljenost koja se manifestira u letargiji i bezvoljnosti, depresivnom raspoloženju i smanjenoj mentalnoj sposobnosti.

To se posebno može primjetiti u urbanim sredinama gdje su noći sve toplije, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.