Veća je šansa da će vam zatrebati organ nego da ćete ga donirati

BiH bi imala povoljniji tretman, a pacijenti više šanse kada bi naša zemlja bila uključena u svjetsku mrežu donora. Preduvjet je, naravno, da i u našoj zemlji zakonski bude regulirano darivanje i transplantacija organa. Time bi bili dostupni i donori iz svijeta, a, naravno, i naša bi zemlja davala organe za transplantaciju drugima kada zatreba.

"To može dati zamah u transplantaciji organa jer i europske zemlje su prihvatile ovu vrstu pristanka, poput Hrvatske, čiji pacijenti kraće čekaju", istaknula je ranije za FTV dr. Belma Pojškić.

Šefica na Klinici za hemodijalizu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dr. Halima Resić, ranije je za sarajevske medije izjavila ako  kako se u Europi godišnje uradi oko 15.000 transplantacija bubrega, te kako su u zapadnoj Europi ljudi informirani u tolikoj mjeri da darivanje organa nakon smrti ne predstavlja nikakav problem.

"Ljudi kod nas zaziru od potpisivanja kartica zbog neinformisanosti, pa i praznovjerja. Često znaju reći – 'ako ja potpišem karticu, slutim nevolju i nešto loše'. Bogati smo koliko smo zdravi. Ako niste s one strane žice, onda ni ne znate šta znači biti bolestan i ovisiti o tuđem organu. Naši dijalizni pacijenti imaju produženje života sa dijalizom, no onaj kojem je potrebna jetra, srce, on će umrijeti jer nema mašinu koja će mu to zamijeniti. Zbog toga je darivanje organa veoma bitno", poručuje dr. Resić.

 Ona pojašnjava kako smo zemlja u kojoj gine puno mladih ljudi koji često završe na respiratorima, a njihovi organi kasnije odlaze u zemlju umjesto da se iskoriste za transplantaciju i spase nečije živote.