Usamljeni pacijenti češće umiru u roku od godinu dana nakon otpusta iz bolnice

Pacijenti hospitalizirani zbog srčanih problema izloženi su većem riziku od smrtnog ishoda u roku od godinu dana nakon otpusta iz bolnice ako žive sami ili se osjećaju usamljeno, pokazali su rezultati danske studije objavljeni u časopisu Heart.

Socijalna izolacija odavno se povezuje s lošijim zdravstvenim ishodom i kraćim životnim vijekom, osobito među starijim odraslim osobama koje boluju od složenih kroničnih zdravstvenih problemima poput srčanih bolesti.

Studija danskih znanstvenika

No znanstvenici kažu i kako nije u potpunosti jasno varira li povezanost između usamljenosti i duljine životnog vijeka ovisno o vrsti srčanih problema.

U studiji su danski znanstvenici analizirali anketne odgovore 13.446 hospitaliziranih pacijenata koji su ondje boravili zbog raznih bolesti srca, poremećaja srčanog ritma, zatajenja srca ili bolesti zalistaka prije nego što su otpušteni na kućnu njegu. Potom su koristili podatke iz registra da bi pratili nastavak oporavka otpuštenih pacijenata tijekom narednih godinu dana.

Ustanovili su da je vjerojatnost od smrtnog ishoda među ženama koje su odgovorile da se osjećaju usamljeno bila gotovo triput veća u predstojećih godinu u odnosu na one koje su odgovorile da se ne osjećaju usamljeno. Vjerojatnost od smrtnog ishoda u spomenutom je razdoblju među usamljenim muškarcima bila više nego dvostruko veća.

"Znanstvenici su otkrili snažnu povezanost između usamljenosti i smrtnog ishoda među pacijentima i pacijenticama s dijagnozom bolesti srca tijekom jednogodišnjeg razdoblja nakon izlaska iz bolnice", podaci su koje je u časopisu Heart iznijela Anne Vinggaard Christensen iz Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu, prenosi Hina.

"Rezultati ukazuju na to da bi problem usamljenosti starijih pacijenata trebao biti prioritet javnozdravstvenih inicijativa, a o njemu bi trebalo povesti računa i tijekom kliničke procjene rizika među srčanim bolesnicima", istaknula je Vinggaard Christensen.

Usamljenost povezana s fizičkim zdravljem

Prosječna dob sudionika studije je u trenutku kada su hospitalizirani između 2013. i 2014. godine iznosila 66 godina. Dvije trećine pacijenata činili su muškarci.

Prije nego što su ispitanici napustili bolnicu, znanstvenici su im postavili više pitanja o njihovu fizičkom zdravlju, psihološkom stanju, kvaliteti življenja i potencijalnom osjećaju tjeskobe i depresije.

Pitali su ih i o načinu života koji bitno utječe na zdravlje: o njihovim pušačkim navikama, konzumiranju alkohola, uzimanju propisanih lijekova i slično. Nisu zaboravili postaviti ni pitanje o tomu žive li pacijenti sami ili u zajednici s članovima obitelji ili osobom koja o njima brine.

Pacijenti koji su odgovorili da se osjećaju usamljeno gotovo triput češće bili su tjeskobni i u nekom obliku depresivnog stanja, a i kvaliteta življenja bila im je znatno lošija nego kod onih koji su odgovorili da se ne osjećaju usamljeno.

Nakon godinu dana se pokazalo da je usamljenost povezana sa znatno lošijim fizičkim zdravljem pacijenata.

Žene su društvenije od muškaraca

Prethodne studije su pokazale da su žene društvenije od muškaraca, pa razdvajanje, razvod ili smrt partnera više šteti muškarcima, kažu danski znanstvenici.

Oni su upozorili da studija nije osmišljena kako bi pokazala utječe li i na koji način usamljenost na stopu preživljavanja među osobama s raznim oblicima srčanih tegoba te su dodali da je manjkavost njihove studije u tomu što su u njoj sudjelovali većinom bijelci, zbog čega bi u drugim rasnim skupinama rezultati mogli biti drukčiji.

Kazali su da nije u potpunosti jasno je li usamljenost prethodila bolesti ili su ljudi postali usamljeniji i izoliraniji nakon što su se kod njih razvili zdravstveni problemi.

U svakom slučaju rezultati njihove studije temelje se na mnoštvu podataka iz ranijih istraživanja koja upućuju na to da usamljenost može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje, hormonsko zdravlje i imunosnu funkciju te da može rezultirati nekim nezdravim navikama, stoji u radu danskog tima.

"Puno je pokazatelja po kojima među starijim osobama raste teret usamljenosti i društvene izolacije. Sve je više podataka i o tomu da je negativan utjecaj usamljenosti i društvene izolacije jednak riziku povezanom s posljedicama pretilosti", zaključili su.