U BiH više od milijun ljudi ima PTSP

Prema nekim istraživanjima, procjenjuje se da u BiH ima više od 1.200.000 osoba s jednim simptomom PTSP-a i da su sve osobe koje su preživjele rat imale neke vidove traume, bez obzira jesu li kao vojnici bile izravni sudionici rata ili kao civili trpjele svakodnevna granatiranja, objavio je Dnevni avaz.

Psihologinja Mirela Hadžić u razgovoru za Avaz kaže da je sve više i mladih osoba, ali i onih koji se bave složenim poslovima koji trebaju savjet i usluge stručnjaka.

''Ohrabruje činjenica da se sve veći broj mladih javlja u Centre radi stresa, pritisaka, ispitnih rokova te traže usluge savjetovanja ili psihološke podrške radi prevladavanje problema. Ovo nam govori da je značajno smanjena stigma te da sve veći broj osoba shvaća važnost odlaska psihologu radi zaštite svog zdravlja i prevencije bolesti'', kaže Hadžić.

Kada se govori o mentalnom zdravlju, poznato je da veliki broj osoba koje pate od mentalnih poremećaja ostane netretiran radi stigme. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, čak 45,4 posto depresija, 62,3 posto anksioznih poremećaja, 18 posto psihoza ili 39,9 posto bipolarnih poremećaja ostane netretirano. Poseban problem predstavlja ovisnost o alkoholu, gdje se procjenjuje da čak 92,4 posto osoba ostane netretirano.

Goran Čerkez, zamjenik federalnog ministra zdravstva, za Avaz kaže da se u BiH, osim u bolnicama, zaštita mentalnog zdravlja obavlja u 74 centra za mentalno zdravlje u sklopu domova zdravlja. Od toga su 44 centra u Federaciji BiH, 27 ih je u RS i jedan u Brčko Distriktu. U centrima rade multidisciplinarni timovi koje čine psihijatar, dva psihologa, socijalni radnik, okupacioni terapeut te medicinske sestre.

''Važnost ovih centara je nemjerljiva jer se bave prevencijom, promocijom i zaštitom mentalnog zdravlja u lokalnim zajednicama. Centri predstavljaju kontinuitet brige nakon bolničkog liječenja i doprinose boljoj integraciji u društvo osoba s mentalnim poremećajima'', kazao je Čerkez.

Integrativni sustav liječenja mentalnih poremećaja podrazumijeva popravljanje stanja upotrebom adekvatnih lijekova, uvođenjem koordinirane brige, okupacijske terapije, psihološkog savjetovanja kao i drugih oblika podrške koji doprinose boljem mentalnom zdravlju, ali i socijalnoj inkluziji kao bitnom elementu blagostanja.

''Uvođenjem novih usluga koordinirane brige, odnosno pravljenjem i praćenjem plana oporavka korisnika usluga, značajno je smanjen broj rehospitaliziranih pacijenata. Također, uvođenjem okupacione terapije u sklopu centara za mentalno zdravlje došlo je do boljeg oporavka korisnika usluga'', rekao je Čerkez.