Sve češća dijagnoza kod starijih: Što su divertikuloza i divertikulitis?

Divertikuloze i divertikulitis su stanja o kojima se malo govori, ali su vrlo česta, osobito kod starijih osoba. Mnogi pacijenti ostanu zbunjeni dijagnozom, ne znaju što smiju jesti, boje se komplikacija i često nailaze na proturječne informacije.

Divertikuloza i divertikulitis sve su češće dijagnoze koje se najčešće vezuju uz debelo crijevo i probavni sustav. Iako su oba pojma slična, riječ je o različitim stanjima s različitim posljedicama i terapijskim pristupima.

Divertikuloza označava prisutnost malih džepova ili „mjehurića“ na stijenci debelog crijeva – divertikula – koji se obično razvijaju kao posljedica dugotrajnog pritiska u crijevima, često povezanog s niskim unosom vlakana. U velikom broju slučajeva, divertikuloza ne uzrokuje nikakve simptome i otkriva se slučajno, primjerice tijekom kolonoskopije.

Međutim, kada se jedan ili više tih divertikula upali, dolazi do divertikulitisa, stanja koje može biti blago, ali i ozbiljno, ovisno o stanju pacijenta i jačini upale.

Blagi oblici divertikulitisa su oni koji su kod osoba mlađe životne dobi, kod osoba koje su bez komorbiditeta, kod osoba koje nisu na imunosupresivnoj terapiji i kod kojih se bolovi uspiju kupirati u hitnoj službi.

"Kod blažih oblika divertikulitisa pacijent se može liječiti kod kuće. Preporučuje se tekuća, odnosno kašasta dijetalna prehrana, mirovanje i analgetici", objašnjava Filip Ernoić, dr. med., specijalist gastroenterologije.

Dodaje kako u slučajevima kad je riječ o težem divertikulitisu osobito kod starijih osoba, imunokompromitiranih bolesnika ili onih s komorbiditetima, liječenje se provodi u bolnici.

"Tada je potrebno ordinirati, osim infuzije, i antibiotsku terapiju antibioticima širokog spektra. Blagi oblici divertikulitisa su oni koji se javljaju kod mlađih osoba, bez komorbiditeta i kod kojih se bolovi uspiju kupirati u hitnoj službi", kaže dr. Ernoić.

Kod težih i ponavljajućih oblika, ili kada se jave komplikacije poput perforacije crijeva, fistula ili suženja (stenoza), dolazi se do točke gdje je potrebna kirurška intervencija.

"Što se tiče kirurškog liječenja, razlikujemo hitne operacije, primjerice kod perforacije ili stenoze debelog crijeva koje zahtijevaju resekciju dijela crijeva. U tim slučajevima pacijent najčešće dobije privremenu stomu", pojašnjava dr. sc. Tihomir Grgić, dr. med., specijalist abdominalne kirurgije.

Riječ je o postupku u kojem se crijevo izvede na prednju trbušnu stijenku, a stoma se najčešće zatvara kroz nekoliko tjedana kada se uspostavi kontinuitet crijeva.

Osim hitnih operacija, postoje i elektivni kirurški zahvati, koji se planiraju unaprijed, piše HRT. 

"To su slučajevi pacijenata koji su imali više ataka divertikulitisa ili kod kojih su se razvile fistule. Takve operacije se rade planirano, kada je pacijent pripremljen i stabilan", dodaje dr. Grgić.

Istina ili mit

• Svi koji imaju divertikulozu kad-tad dobiju divertikulis. – MIT

• Divertikuloza je česta, osobito kod starijih osoba. – ISTINA

• Osobe s divertikulozom moraju izbjegavati sjemenke, orašaste plodove i kokice jer mogu izazvati upalu. - MIT