Stres od COVID-a je promijenio mozgove tinejdžera
Od početka pandemije tinejdžeri imaju sve više problema, muče se s težim simptomima anksioznosti, depresije i onoga što znanstvenici nazivaju internaliziranim problemima - što znači da su bili izloženi osjećajima tuge, niskog samopouzdanja i straha te poteškoćama s reguliranjem emocija - nakon prve godine pandemije, piše Metroportal.
Fizičke promjene u mozgu
Deseci studija otkrili su da je mentalno zdravlje tinejdžera i adolescenata oštećeno tijekom pandemije. Školovali su se kod kuće, daleko od svojih prijatelja i poznatih struktura podrške, te su morali živjeti s neizvjesnošću i strahom koji je došao s covidom. Mnogi su roditelji ostali bez posla. Milijuni djece izgubili su roditelje i bake i djedove zbog covida.
Studija, objavljena u četvrtak u časopisu Biological Psychiatry: Global Open Science, jedna je od prvih koja je proučavala fizičke promjene u mozgu izazvane stresom i tjeskobom.
Prije osam godina krenuli su s planom da svake dvije godine naprave magnetsku rezonancu 220 djece u dobi od 9 do 13 godina. Tim je dovršio dva seta skeniranja kada je pandemija prekinula njihovo istraživanje i nisu mogli ponovno započeti skeniranje do kraja 2020.
Stariji mozak od stvarne dobi
Kad je njihovo istraživanje prekinuto, tim je odlučio da bi bilo zanimljivo proučiti učinke koje je ovaj stresni događaj imao na dječji mozak u razvoju. Pregledi prije pandemije pomogli su im da naprave ovu usporedbu.
Istraživači su usporedili djecu iste demografije - uključujući spol, dob, izloženost stresu i socioekonomski status.
Kako bi saznali prosječnu starost mozga, MRI skeniranje proveli su kroz model koji objedinjuje podatke iz drugih skeniranja.
Otkrili su da su djeca koja su proživjela prvu godinu pandemije imala dob mozga koja je bila starija od njihove stvarne dobi.
