Stres bi mogao biti tihi okidač za demenciju, pokazuje istraživanje

Šanse da netko tijekom života razvije demenciju možda su puno veće nego što se ranije mislilo.

Jedno istraživanje iz 2025., koje je pratilo velik broj Amerikanaca kroz više od tri desetljeća, otkrilo je da prosječna vjerojatnost razvoja demencije između 55. i 95. godine iznosi čak 42 posto. Taj broj još je veći među ženama i osobama s genetskim rizikom.

Zbog toga se danas sve više govori o tome kako usporiti pad kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. No, pritom se često zanemaruje jedan važan čimbenik – kronični stres. A upravo on igra veliku ulogu u tome kako ćemo stariti i koliki nam je rizik od demencije.

Više stresa nego ikad prije

Današnje sredovječne i starije generacije prijavljuju više stresnih situacija nego generacije prije njih. Glavni razlozi za to su nesigurnost u vezi posla i financija osobito nakon Velike recesije (2007.–2009.) i stalnih promjena na tržištu rada.

Sve više ljudi radi dulje jer si jednostavno ne mogu priuštiti mirovinu. Životni vijek se produljio, ali i troškovi svakodnevnog života rastu. Zbog toga je važno bolje razumjeti kako stres utječe na naš mozak i proces starenja.

Kad stres postane kroničan

Svi mi povremeno osjećamo stres, to je sasvim normalno. No, problem nastaje kad stres postane čest, dugotrajan i preintenzivan. Upravo taj kronični stres ima najgori utjecaj na zdravlje, uključujući i zdravlje mozga.

U jednom nedavnom pregledu istraživanja, jedan tim je istaknuo kako je kronični stres "skriveni" čimbenik koji snažno utječe na to koliko brzo naše kognitivne sposobnosti opadaju s godinama.

Zašto? Zato što su psihološke, bihevioralne i biološke reakcije na stres usko povezane i međusobno se pojačavaju.

Primjerice, usamljenost može biti velik izvor stresa, osobito kod starijih osoba. A kad smo izolirani, teže je održavati zdrave navike, ali i prepoznati prve znakove demencije te potražiti pomoć.

Stres može poremetiti san, smanjiti motivaciju za tjelovježbu i zdravu prehranu a sve to dodatno otežava suočavanje sa stresom. Uđe se u začarani krug.

Zašto se stres rijetko spominje u prevenciji demencije?

Stručnjaci često spominju 14 faktora koji utječu na rizik od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.

Neki od njih su izvan naše kontrole, poput genetskog nasljeđa ili depresije. No, mnogi su povezani s načinom života, tjelovježbom, prehranom, socijalnim životom.

Što se rijetko spominje? Da je stres upleten u sve te faktore. Naša istraživanja (i brojna druga) pokazuju da stres može mijenjati funkciju mozga, utjecati na raspoloženje i otežati održavanje zdravih navika. Unatoč tome, prevencija demencije rijetko uključuje upravljanje stresom.

Naravno, nije moguće potpuno izbjeći stresne situacije. Na razinu stresa jako utječu okolina u kojoj živimo i radimo.

Ljudi s nižim primanjima, manje obrazovanja ili oni koji žive u zapostavljenim četvrtima često se suočavaju s više stresnih situacija, ali imaju i manje resursa poput pristupa zdravoj hrani, liječnicima, sigurnim mjestima za šetnju ili društvene aktivnosti.

S vremenom, posljedice stresa se nakupljaju i utječu na cijelo tijelo, emocije, ponašanje i navike.

Što možemo učiniti?

Dobra vijest je da postoji mnogo toga što možemo poduzeti kako bismo usporili ili spriječili razvoj demencije a razumijevanje stresa i njegovo smanjenje može pojačati učinak tih mjera.

Bez obzira jeste li mladi, u srednjim godinama ili stariji, nikad nije prerano (a ni prekasno) da se pozabavite stresom i njegovim utjecajem na mozak. Evo nekoliko konkretnih savjeta:

Brinite o sebi jer zdrava prehrana, redovita tjelovježba i dovoljno sna čine veliku razliku. Ne mora biti savršeno, ali svaki mali korak pomaže, piše Science Alert. 

Pazite na svoje mentalno zdravlje te razgovarajte s nekim kad vas nešto muči, potražite podršku, izađite na zrak. Male stvari mogu imati velik učinak.

Ako vam liječnik spomene znakove kognitivnih poteškoća pitajte ga i kako se nositi sa stresom koji to može uzrokovati.

Borite se protiv usamljenosti, samo jedan kontakt dnevno, čak i kratki pozdrav u dućanu ili kafiću, može pomoći. Ne morate imati deset bliskih prijatelja, i usputni razgovori imaju pozitivan učinak.