Stimulacija vagus živca: 3 stvari koje svakodnevno radi vrhunski liječnik da ostane zdrav

Već godinama psihoterapeuti, učitelji joge i popularni govornici poput Mel Robbins govore o stimuliranju vagus živca kao načinu za "resetiranje" živčanog sustava i smanjenje anksioznosti.

No, sve više znanstvenih dokaza upućuje na to da ovaj živac može učiniti puno više za naše zdravlje, možda čak i produžiti život.

Vagus živac ključan je za brojne tjelesne procese, uključujući probavu i održavanje stabilnog rada srca. Njegova stimulacija mogla bi pomoći u sprječavanju ili zaustavljanju kronične upale, a upravo je ona, kako sve više stručnjaka vjeruje, povezana s većinom kroničnih bolesti.

U svom novom izdanju knjige "The Great Nerve: The New Science of the Vagus Nerve and How to Harness Its Healing Reflexes", neurokirurg dr. Kevin Tracey piše:

"U današnjem svijetu upala je zamijenila infekciju kao najveća prijetnja zdravom ljudskom životnom vijeku."

Kronične upale povezane su s najčešćim bolestima

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nezarazne bolesti poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa, koje Tracey opisuje kao "upalne bolesti" bile su odgovorne za čak tri četvrtine smrti u svijetu u 2021. godini. A u to nisu uključeni milijuni Amerikanaca (jedan od 15) pogođenih autoimunim bolestima svake godine a i one su povezane s kroničnom upalom.

Stimulacija vagus živca može smanjiti upalu

Vagus živac sastoji se od oko 200.000 živčanih vlakana koja se protežu od moždanog debla niz vrat, sve do crijeva i povezuju se gotovo sa svakim organom u tijelu.

Njegova aktivacija uključuje parasimpatički živčani sustav, koji je zadužen za stanje "odmora i probave" dakle, suprotnost od poznatog "bori se ili bježi". Taj sustav regulira disanje, krvni tlak, otkucaje srca, raspoloženje, imunitet i druge automatske funkcije.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju točno otkriti kako pojedina vlakna tog živca djeluju. Znaju da tzv. vagalni tonus snižava puls, ali još ne znaju koja su vlakna za to točno zaslužna.

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još je 1997. odobrila uređaj za stimulaciju vagus živca, sličan pacemakeru, za liječenje epilepsije, a 2005. i za depresiju. U posljednje vrijeme taj se pristup ispituje i kao terapija za kronične upalne bolesti, poput reumatoidnog artritisa.

Tracey i njegov tim prvi su 1998. otkrili ovu vezu. Kada su miševima električno stimulirali vagus živac, razina upalnih markera u krvi smanjila se za 75 %.

Što možete raditi svakodnevno kako biste aktivirali vagus živac?

Na internetu ćete naići na razne savjete, od hladnih tuševa i tehnika disanja, do laganog tapkanja tijela ili pritiska oko vrata. Ali, kako kaže dr. Tracey, znanstveni dokazi da te metode zaista djeluju još nisu dovoljno jaki, piše Business Insider. 

"Vjerojatno je korisno. No možemo li sa sigurnošću reći da znamo kako to sve funkcionira? Ne, još ne", kaže on.

Unatoč tome, Tracey vjeruje u vlastita istraživanja i podatke svojih kolega, pa sam redovito prakticira neke metode, nadajući se da će mu pomoći da spriječi razvoj kroničnih bolesti. Kako kaže, to mu je neka vrsta Pascalove oklade ako možda i ne pomaže, sigurno ne šteti.

Evo tri stvari koje radi gotovo svaki dan:

1. Hladni tuševi

Na kraju svakog tuširanja, Tracey zadnje dvije do tri minute pusti hladnu vodu. Hladnoća aktivira tjelesni "bori se ili bježi" odgovor, za koji postoje dokazi da može suzbiti upalu.

Nakon početnog šoka, srce ubrzava, ali zatim se aktivira parasimpatički sustav, koji usporava disanje i otkucaje srca. To pokazuje da hladnoća aktivira vagus živac, iako točan mehanizam još nije sasvim jasan.

2. Pola sata tjelovježbe dnevno

Tracey vježba 30 do 45 minuta, otprilike pet puta tjedno. Kombinira kardio, vježbe snage, istezanje i jogu.

Znamo da je tjelovježba dobra za zdravlje, ali znanstvenici još uvijek u potpunosti ne razumiju zašto točno. Primjerice, redovito trčanje smanjuje puls i povećava varijabilnost otkucaja srca, što je znak zdrave funkcije srca.

Moguće je da je za to zaslužan povećani vagalni tonus, ali za potvrdu te veze treba još istraživanja.

Bez obzira na to, Tracey kaže da je redovita tjelovježba ulaganje koje se svakako isplati:

"Trening snage čuva mišićnu masu, poboljšava metabolizam i sprječava ozljede. Aerobne vježbe poput hodanja, vožnje bicikla ili plivanja poboljšavaju rad srca i izdržljivost."

3. Meditacija

Tracey svakog jutra meditira 10 minuta, te ističe važnost meditacije.

Rana istraživanja pokazuju da meditacija može smanjiti razinu upale, ali još uvijek nedostaje dovoljno čvrstih dokaza, kaže Tracey.

Jedna meta-analiza iz 2022. koja je obuhvatila 48 kliničkih studija s ukupno 4.638 sudionika pokazala je da su osobe koje redovito meditiraju imale nižu razinu upalnih markera u krvi od onih koje nisu meditirale.

Postoji mogućnost da meditacija povećava aktivnost vagus živca, što zatim smanjuje upalu ali, kaže Tracey, još nemamo direktne dokaze.

Bez obzira na to, meditacija mu pomaže da bude prisutniji i manje reagira na stvari koje ne može kontrolirati.

Želite li i vi isprobati neku od ovih metoda? Čak i ako znanost još nije sve potvrdila, možda vrijedi pokušati jer, kako kaže dr. Tracey, "možda pomaže, a sigurno ne škodi."