Stanovnici općine Berkovići, na krajnjem jugoistoku Bosne i Hercegovine, sredinom srpnja suočili su se s onečišćenjem jedinog izvora pitke vode – izvorišta Vrijeka.
Za lokalnu zajednicu ovo pitanje predstavlja "crvenu liniju" koja se ne smije prijeći u izgradnji hidroelektrane (HE) Dabar, budući da se izvorište nalazi u njenoj zoni i opskrbljuje vodom oko 80 posto stanovnika Berkovića.
Riječ je o jednom od najvećih energetskih projekata u regiji koji za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske gradi kineska tvrtka "China Gezhouba Group Corporation", uz financijsku potporu kineske Exim banke.
Radovi napreduju unatoč sudskim procesima i upozorenjima ekoloških organizacija koje upozoravaju na štetne posljedice i propituju zakonitost gradnje.
Zamućena voda na slavinama, u kojoj su službenom analizom utvrđeni amonijak, željezo i teški metali, bila je razlog zbog kojeg je Stožer za izvanredne situacije 17. srpnja pozvao stanovnike da ne koriste vodu za piće, kupanje i pranje rublja i posuđa.
Prema popisu iz 2013., Berkovići imaju oko 2.000 stanovnika, a istim izvorištem koristi se i dio mještana općine Bileća.
Ni HE Dabar, ni njen vlasnik Hidroelektrane na Trebišnjici, niti matična Elektroprivreda RS, nisu odgovorili na upite o uzrocima zagađenja.
"Sad je bistrija nego prije nekoliko dana, ali mi je i dalje ne pijemo. Može se koristiti za pranje posuđa. Ovo što se dogodilo je stvarno katastrofa", izjavio je jedan stanovnik Berkovića za RSE.
Načelnik općine Bojan Samardžić rekao je za RSE da je izmjerena zamućenost vode dosegla 619 jedinica, dok zakonski maksimum iznosi pet. Amonijaka i željeza bilo je čak deset puta više od dopuštenog.
"Trenutno je situacija stabilnija jer je kratkotrajno uklonjen uzrok zagađenja. Radovi u zoni izvorišta su obustavljeni i prebačeni na drugi dio. Izvršili smo ispuštanje vode i sada su nalazi bolji, ali s obzirom na to da je zagađen cijeli sustav, voda se i dalje ne preporučuje za korištenje. Rizik za javno zdravlje je ogroman", naveo je načelnik.
Općina je zatražila pojašnjenje o uzroku zamućenja, ali odgovor još nije stigao. Također je upućen zahtjev za trajnu obustavu radova dok se ne pronađe stručno rješenje za zaštitu izvora.
"Tražimo pisane garancije za opskrbu vodom tijekom i nakon izgradnje HE Dabar. Pitka voda je za nas crvena linija", istaknuo je Samardžić.
Ekološke organizacije zatražile su od Inspektorata RS da obavi inspekciju gradilišta, ali odgovor još nisu dobile.
Prema informacijama Centra za životnu sredinu, radovi bez nadzora izazvali su urušavanje kaverne u kojoj se nalazila podzemna pitka voda.
"Ne zna se kada i kako će šteta biti sanirana i kakve će dugoročne posljedice ostaviti na Dabarsko polje i vodonosnike", rekao je Vladimir Topić iz Centra.
Problem je i netransparentnost ugovora između Vlade RS i kineske kompanije. Ugovor nikada nije objavljen, iako se projekt smatra strateškim.
Aarhus centar u BiH pokrenuo je pet upravnih sporova, od kojih su tri presude išle u korist centra, uključujući poništenje građevinske dozvole za tunel, trafostanicu i pristupni put. Unatoč tome, gradnja nije zaustavljena – ministarstvo je izdalo nove dozvole.
Veljović iz Aarhus centra tvrdi da se pri donošenju odluka nije poštovala Aarhuška konvencija o uključivanju javnosti. Slučaj je prijavljen i međunarodnom Komitetu za provođenje Bernske konvencije.
Radovi su započeli 23. lipnja 2023. godine, a projekt je vrijedan oko 220 milijuna eura. Instalirana snaga hidroelektrane bit će približno 160 MW, a rok izgradnje je 46 mjeseci.
Projekt je dio velikog hidroenergetskog plana "Gornji horizonti", koji uključuje sedam elektrana u slivu Neretve i Trebišnjice. Kineska Exim banka financira 85 %, dok preostalih 15 % osigurava Elektroprivreda RS.
