Znate li zašto su maline jedno od najzdravijih bobičastih voća?

Maline su bogate antioksidansima koji mogu pridonijeti zaštiti stanica i zdravlju mozga. Sadrže malo šećera i puno vlakana, što ih čini odličnim voćem za cjelokupno zdravlje.

Konzumacija malina može sniziti razinu šećera u krvi i smanjiti potrebu za inzulinom kod osoba s rizikom od dijabetesa.

Maline spadaju među voće s najmanje šećera. Oko 120 grama malina sadrži približno 5,4 grama šećera, dok manja jabuka ima oko 17 grama. Zato su dobar izbor za one koji vole slatko, ali žele smanjiti ukupan unos šećera.

Usporavanje starenja i smanjenje upala

Zahvaljujući visokom udjelu vitamina C, maline su prepune antioksidansa. Prehrana bogata antioksidansima povezuje se s manjim rizikom od razvoja bolesti srca, krvnih žila i karcinoma.

Antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala, nestabilnih molekula koje uzrokuju oksidativni stres - te tako mogu odgoditi ili spriječiti oštećenje stanica.

Također pomažu u smanjenju upala, koje su jedan od okidača preranog starenja, a prirodne zaštitne tvari iz malina mogu ublažiti i bolove uzrokovane artritisom. Maline sadrže elagitanine i antocijane, fitokemikalije biljnog porijekla koje imaju antikancerogena svojstva.

Bogat izvor vlakana

Maline su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vlakana te sadrže oko 8 grama vlakana na 120 grama voća. Vlakna imaju brojne zdravstvene dobrobiti: produljuju osjećaj sitosti, pomažu u kontroli razine šećera u krvi i podržavaju zdravlje probavnog sustava.

Uz to, vlakna iz malina potiču rast korisnih crijevnih bakterija, što može pozitivno utjecati na osobe s pretilošću, metaboličkim sindromom i bolestima crijeva.

Pomoć u regulaciji šećera u krvi

Osobama s povećanim rizikom od dijabetesa češća konzumacija malina može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi. Jedenje malina također doprinosi smanjenju količine inzulina potrebnog za regulaciju šećera.

Podrška zdravlju mozga

Maline pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji je faktor rizika za bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove. To ih čini izvrsnom namirnicom za zdravlje mozga. Flavonoidi prisutni u bobičastom voću mogu pomoći u poboljšanju koordinacije i pamćenja.

Nutritivna vrijednost malina

Oko 120 grama sirovih malina sadrži približno 60 kalorija, 14 grama ugljikohidrata, 1,5 grama proteina i manje od jednog grama masti. Posebno se ističu vlaknima, u toj količini ima ih oko 8 grama.

Na što treba pripaziti

Iako su maline uglavnom sigurne i zdrave, kod nekih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju. Također, kao i drugo voće, mogu biti kontaminirane bakterijama koje uzrokuju probavne smetnje poput bolova u trbuhu, proljeva, povraćanja i vrućice.

Kako biste to izbjegli, maline prije jela uvijek dobro isperite pod mlazom vode. Uklonite sve zgnječene, oštećene ili pljesnive dijelove te ih osušite čistim papirnatim ručnikom.

Kako uključiti maline u prehranu

Maline možete jednostavno uključiti u svakodnevnu prehranu. Dodajte ih svježe u zobenu kašu, salate ili deserte. Odlično se slažu s orašastim plodovima, sjemenkama bundeve i komadićima tamne čokolade. Možete ih lagano zgnječiti i napraviti umak za palačinke.

Smrznute maline idealne su za smoothieje ili ih jednostavno možete odmrznuti i jesti. Za domaći džem, zgnječite ih i pomiješajte s malo meda i limunovog soka, piše Health. 

Ako smrznute maline zagrijete na laganoj vatri s naribanim đumbirom i cimetom, dobit ćete bazu za jednostavan desert koji možete preliti maslacem od badema ili posuti zobenim pahuljicama i sjeckanim orašastim plodovima.