Mikroplastika iz boca i odjeće može pojačati alergijske reakcije

Mikroplastika je posljednjih godina postala jedna od najčešće spominjanih tema kada je riječ o onečišćenju okoliša i zdravlju ljudi. Iako su mikročestice plastike pronađene u vodi, hrani, zraku, pa čak i u ljudskom organizmu, znanstvenici tek pokušavaju utvrditi kakav stvarni utjecaj imaju na zdravlje.

Novo istraživanje stručnjaka s Medicinskog sveučilišta u Beču pokazalo je kako mikroplastika od materijala poznatog kao PET može ostati u plućima i izazvati promjene u radu imunološkog sustava, odnosno prirodne obrane organizma.

PET, odnosno polietilen-tereftalat, jedna je od najrasprostranjenijih vrsta plastike na svijetu. Koristi se za proizvodnju plastičnih boca, ambalaže za hranu, sintetičke odjeće, ali i pojedinih medicinskih proizvoda.

Što su pokazali pokusi?

U istraživanju provedenom na miševima znanstvenici su pratili što se događa nakon što organizam udahne sitne PET čestice.

Rezultati su pokazali kako su čestice ostale prisutne u plućima najmanje dva tjedna nakon samo jednog izlaganja. Tijekom toga razdoblja zabilježeni su znakovi upale dišnih puteva.

Posebno je zanimljivo kako su se u plućima povećale količine određenih imunoloških stanica koje sudjeluju u alergijskim reakcijama. Među njima su bili limfociti, stanice koje koordiniraju odgovor organizma na strane tvari, te eozinofili, vrsta bijelih krvnih stanica koja se često povezuje s alergijama i astmom.

Kada su mikročestice kombinirane s peludom ambrozije, biljke poznate po izazivanju sezonskih alergija, upalni proces u dišnim putevima bio je još izraženiji.

Mikroplastika nije samo pasivna čestica

Prema riječima voditeljice istraživanja Michelle Epstein, rezultati sugeriraju kako mikroplastika nije samo materijal koji se zadržava u organizmu bez posljedica.

Naprotiv, čini se kako može aktivno utjecati na imunološke procese i mijenjati način na koji organizam reagira na alergene, odnosno tvari koje izazivaju alergije.

U dodatnim eksperimentima istraživači su primijetili kako PET čestice mogu utjecati i na proizvodnju antitijela. Antitijela su zaštitni proteini koje organizam stvara kako bi prepoznao i neutralizirao potencijalno štetne tvari.

Što to znači za ljude?

Znanstvenici upozoravaju kako se rezultati ne mogu izravno prenijeti na ljude jer je istraživanje provedeno na životinjama u kontroliranim laboratorijskim uvjetima.

Drugim riječima, još nije dokazano kako će isti učinci nastati kod ljudi koji su svakodnevno izloženi mikroplastici iz zraka, hrane ili vode.

Ipak, studija predstavlja važan signal kako bi mikroplastika mogla imati veći utjecaj na zdravlje nego što se ranije pretpostavljalo, posebno kod osoba koje već imaju alergije ili respiratorne probleme poput astme.

Mikroplastika nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta, ali i trošenjem sintetičkih tkanina, automobilskih guma i ambalaže. Zbog svoje veličine te čestice lako dospijevaju u okoliš, a potom i u ljudski organizam.

Bečki znanstvenici poručuju kako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo na koji način i u kojoj mjeri mikroplastika utječe na ljudski organizam. Do tada njihovi rezultati predstavljaju još jedno upozorenje kako bi ''nevidljive'' plastične čestice koje svakodnevno udišemo i unosimo hranom mogle imati veći značaj za zdravlje nego što se donedavno vjerovalo.