Skoro 20 posto djece u Mostaru ima prekomjernu tjelesnu masu

Jedino u čemu BiH čini se ne zaostaje, i svjetski ''trend'' koji užurbano prati jeste bolest pretilosti. Ovo je globalni zdravstveni problem današnjice, a o njemu smo razgovarali sa Nevenom Pandžom, magistricom nutricionizma - koja u razgovoru za Bljesak.info detaljnije pojašnjava koliko je ova bolest izražena kod djece.

Bljesak.info: O čemu ćete govoriti na Tribini o smanjenju pretilosti kod djece osnovnoškolskog uzrasta i poboljšanje školskih užina - (S)jedi, 5! , a koja će biti održana 16. listopada ove godine u Hrvatskom domu Herceg Stepan Kosača - i da li su to zapravo zaključci projekta koji ste sprovodili u školama?

Na tribini ćemo psihologinjaVedina Ajanović i ja predstaviti analize i zaključke iz navedenog projekta, ispred Federalnog ministarstva zdravstva, te će se istaknut utjecaj projekta „Smanjenje faktora rizika u BiH“ i da li slične projektne pozive možemo očekivati u budućnosti. Mag.eduk.nauka iz oblasti kineziologije Nedžad Vuk govorit će o najnovijim podacima o pretilosti djece u Mostaru, pedijatrica spec. endokrinologije i dijabetologije dr. Željka Bilinovac iz svoje dugogodišnje prakse govorit će o pretilosti kao zdravstvenom problemu, te važnosti blagovremenog liječenja, a dobili smo i kratke osvrte učiteljica čiji su učenici bili uključeni u projekt o utjecaju i nastavku projekta (S)jedi 5! nakon naših edukacija.

Bljesak.info: U koliko škola je sprovođen projekt (S)jedi 5!  i kako je sve bilo osmišljeno?

Projekt (S)jedi, 5! dio je velikog projekta „Smanjenje faktora rizika za zdravlje stanovništva u Bosni i Hercegovini“ ispred Federalnog ministarstva zdravstva, a osmišljen i implementiran ispred Udruge roditelja''Naša djeca''. Nutricionističko-psihološke radionice vodile smo kolegica Vedina Ajanović, mag. psihologije i ja. Primarni cilj multidiciplinarnih radionica bio je promjena školskih užina osnovnoškolaca, a samim tim željeli smo utjecati na smanjenje rizika od prekomjernog unosa ''brze hrane'', slatkiša, grickalica i sokova.

Unutar dva mjeseca održali smo radionice u 6 osnovnih škola u Mostaru i okolici, obuhvaćeno je 380 učenika IV –ih razreda, nastavno osoblje škola i roditelji učenika. Projekt je uz educiranje učenika, uključio i ispitivanje znanja i stavova, osmišljavanje nutritivno-kvalitetnih užina, kreiranje i podjelu personaliziranih boca za vodu i kutija za užine za svakog učenika/icu, te podjelu vaga s visinomjerom za svaku školu uključenu u projekt.

Bljesak.info: Kakvi su zaključci nakon ovog projekta, koliko djeca uopće znaju o ''zdravoj prehrani'' i koliko se primjenjuje? 

Multidsciplinaran pristup uravnoteženoj prehrani i školskim obrocima pokazao se iznimno uspješan jer je uz nutricionističke savjete obuhvatio i psihološki aspekt mijenjanja navika i povećanje motivacije za pozitivne promjene. Učenici su pokazali određena znanja o uravnoteženoj prehrani, ali ima mnogo prostora za nadogradnju istog. Znanje o prehrani, stavovima i ponašanju djece ne može biti jednokratno i trajno promijenjeno, to je proces koji treba biti kontinuiran i stalno aktivan, projekt odgojno-obrazovnog sustava, ali i cijele obitelji. Iz tog razloga nam trebaju konkretne strategije i pravilnici za prehranu djece predškolske i školske dobi.

Bljesak:info: Da li su djeca u BiH pretila?

Jako je teško doći do detaljnih podataka na razini BiH, a naročito dobiti razliku prema dobi i spolu. Podaci iz knjige „Pretilost i posturalni status djece osnovnoškolskog uzrasta u Gradu Mostaru“ iz 2017. godine autora van.prof. dr. Ekrema Čolakhodžića i mag.eduk.nauka iz oblasti kineziologije Nedžada Vuka i njihovih suradnika, upućuju kako 19 % djece ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je njih 17,4 % pretilo. Znači više od 1/3 ispitane djece ima povećanu tjelesnu masu s obzirom na spol i dob, navodi magistrica nutricionizma, Nevena Pandža.

Bljesak.info: Ko je glavni ''krivac'' za pretilost i da li je nedostatak fizičke aktivnosti rezultat pretilosti kod djece?

Pretilost je bolest koja ovisi od više čimbenika i ne možemo istaknuti glavnog „krivca“. Mnogi genetski, fiziološki i bihevioralni faktori imaju svoju ulogu u etiologiji pretilosti koja je jedan je od globalnih zdravstvenih problema današnjice.
Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije, a BiH bar u ovome ne zaostaje u odnosu na ostatak svijeta.
Uz genetske faktore na koje ne možemo utjecati, postoje faktori rizika na koje možemo blagovremeno djelovati a to su: neuravnotežena prehrana i tjelesna neaktivnost.

Bljesak.info: Kakvu hranu djeca inače najviše vole, šta su pokazala istraživanja - a kakva bi im trebala biti služena na tanjurima?

Podaci koje smo mi dobili kroz naše malo istraživanje govore kako osnovnoškolci preferiraju zaslađene sokove naspram vode, slatkiše u usporedbi s voćem, češće kupuju užine nego što ih nose od doma radi osjećaja srama zbog zadirkivanja drugih učenika, osjećaja financijske moći ili manjka vremena roditelja…

Obroci na tanjurima i školske užine trebaju imati koncept zdravog tanjura obojenog različitim namirnicama. Preporučuje se uključiti voće u doručak i užine, a povrće treba činiti glavninu ručka i večere. Poželjno je svakodnevno konzumirati mlijeko, jogurt, sir kao jedne od važnih izvora kalcija, a izvore proteina kombinirati kroz meso, ribu, jaja i mahunarke, a svaki obrok začiniti s kvalitetnim izvorima masnoća kao što su maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke…Također mnogo bi značilo kada bi cjelovite žitarice činile veću zastupljenost u prehrani u odnosu na rafinirane proizvode od bijelog brašna. Samo uvođenje integralnog peciva sa sjemenkama umjesto peciva od bijelog brašna, te mijenjanje soka za vodu ili biljni čaj, nutritivno mijenja školski obrok.
Svakako da se povremeno i umjerenoj količini može pojesti slatkiš, sladoled, kolač, pizza- što god dijete voli i želi, ali važno je djecu učiti kako to nije hrana za svaki dan, objašnjava Pandža.

Bljesak.info: Na koji način djecu uopće zainteresirati za zdravu prehranu i da li ''zdrava hrana'' može biti ukusna? Koliku ulogu igraju roditelji u svemu?

Informiranje djece i uvođenje zdravih prehrambenih navika blagovremeno važno je za njihove prehrambene odabire u dječjoj i odrasloj dobi. Individualni prehrambeni izbori vežu se izravno za ono znanje o prehrani koje pojedinac posjeduje, odnosno što znamo više o hrani i njenom utjecaju na zdravlje, veća je vjerojatnost i da ćemo se hraniti kvalitetnije.
Uključivanje djece u nabavku i pripremu jela, razgovor o djelovanju hrane na naš organizam, istraživanje različitih ukusa mogu značajno pridonijeti pravilnijem odabiru namirnica kod djece što će rezultirati boljem stanju organizma, ali i optimalnoj tjelesnoj masi prema spolu i dobi.
Uloga roditelja je neizmjerno bitna, ali cilj je napraviti zdravi krug, gdje će i roditelji, ali i nastavno osoblje, kao i treneri biti primjeri djeci, jer ako uzori ne prakticiraju zdrave navike onda se to ne može očekivati ni od djeteta.