Sezona alergija u punom zamahu: Kako se zaštititi od polena ambrozije?

U ovom periodu godine, najaktualnije su alergijske reakcije na polen korovskih biljnih vrsta, a najopasniji među njima je polen ambrozije.

Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) trenutačno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke, ističe Lejla Baručija, stručna suradnica za fitofarmaciju u Institutu.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja, najveća koncentracija polena ambrozije očekuje se od druge polovine kolovoza do druge polovine rujna. Bitno je naglasiti da je svega 20 do 30 polenovih zrna u kubnom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba.

Simptomi alergije na ambroziju

Kako navode u INZ, alergijska reakcija na polen ambrozije dovodi do niza iritantnih simptoma. Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa, poput kihanja, začepljenosti i curenja nosa, te simptomi alergijskog konjunktivitisa, koji uključuju crvenilo, suzenje i svrab očiju.

Također, osobe mogu osjetiti grebanje u grlu, razviti upalu sinusa, imati natečenu kožu, gastrointestinalne probleme, alergijski ekcem te svrab i osip.

Polen ambrozije je jak aeroalergen, čija imunogena struktura potiče snažne alergijske reakcije. Kod osoba koje boluju od astme, može doći do lučenja leukotriena koji izaziva bronhokonstrikciju, što predstavlja dodatnu prijetnju za život.

Zbog toga je prevencija i pridržavanje preporučene terapije od ključnog značaja za kontrolu simptoma i sprječavanje daljnjeg razvoja stanja.

Važnost praćenja i prevencije

Kako bi se poboljšao kvalitetu življenja osoba sklonih alergijskim reakcijama, ključno je njihovo pravovremeno informiranje o prisustvu polenskih alergena. U cilju jačanja preventivnih mjera, preporučuje se redovno praćenje tjednih izvještaja i prognoza o prisustvu polena u zraku.

Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta s alergenom. Tijekom mjeseci s najvećom koncentracijom polena ambrozije, savjetuje se smanjivanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim satima (od 5 do 10 sati), kada je koncentracija polena najviša.

Stručnjaci naglašavaju da je također važno izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito, jer se čestice polena lako prenose zrakom. Prozore stana i automobila treba držati zatvorenima kako bi se spriječio ulazak polena u unutrašnje prostore, a prostorije je najbolje provjetravati u poslijepodnevnim satima, kada je koncentracija polena najniža.

Odjeću ne treba sušiti izvan kuće, a nakon boravka na otvorenom, preporučuje se pranje kose i tijela te svakodnevno mijenjanje odjeće. Posebnu pažnju treba posvetiti higijeni kućnih ljubimaca, jer i oni mogu unijeti polen u dom.

Za dodatnu zaštitu, preporučuje se korištenje nosnih masti koje vlaže sluznicu i stvaraju mehaničku barijeru protiv alergena. Ispiranje nosne sluznice fiziološkim rastvorima ili morskom vodom, više puta dnevno, trebalo bi postati dio svakodnevne higijene kod osoba sklonih alergijama.

Također je preporučljivo nositi naočale kako bi se smanjila kontaminacija očiju alergenima. U slučaju iritacije, savjetuje se da se oči ne trljaju, već da se koriste kapi koje će ih umiriti i isprati, kažu u INZ.

Terapija i suplementacija

Da bi simptomi alergije bili što manje izraženi, savjetuje se upotreba suplementacije. Cink, vitamin D, kalcij s vitaminom C, kao i omega masne kiseline i probiotici, mogu značajno ublažiti simptome.

Za teže simptome, primjenjuju se antialergijski lijekovi, kao što su antihistaminici i kortikosteroidi, ali isključivo uz preporuku ljekara, navode iz INZ.