Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća opasnost od samih infekcija

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO - eng. WHO-World health organisation) je ustanovila Svjetski tjedan svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.

 Globalni akcijski plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

Ugroženo liječenje i operacije

Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.

Samo u 2016. godini, prema podacima WHO, kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

Antimikrobna rezistencija se događa kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge. 

Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.

Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

Racionalno korištenje

Zato se obilježava Tjedan svijesti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni. Ako ih je propisao, neophodno je da ih primjenjujete tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen. Višak lijekova treba na propisan način uništiti, te ih nipošto dijeliti drugima po nahođenju.

Prema instrukcijama stručnjaka Instituta za zdravlje, od infekcija se ne može zaštititi kontinuiranim korištenjem antibiotika, nego pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama i vođenjem sigurnog spolnog života, kao i redovnim cijepljenjem.

Ako se racionalno koriste, antimikrobni lijekovi mogu se efikasno boriti protiv bakterijskih infekcija. Njihova upotreba i zloupotreba, međutim, mogu dovesti do razvoja bakterija otpornih na antimikrobne lijekove. Kada bakterije razviju otpornost na antimikrobni lijek, taj lijek može biti manje efikasan u borbi protiv infekcije koju uzrokuje ta bakterija.

Od presudnog je značaja da primjenimo "One Health" - "Jedno zdravlje" pristup, obzirom da je AMR problem i ljekara i veterinara, i ljudi i životinja. One Health (Jedno zdravlje) je integrativni napor više disciplina koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postiglo optimalno zdravlje ljudi, životinja i okoliša.