Oprezno s antibioticima
''Ukoliko ne budemo oprezni u korištenju antibiotika moglo bi se desiti da izgubimo ovo oružje koje smo stvorili. Procjenjujemo da svake godine oko 700.000 ljudi u svijetu umre od infekcija koje su stvorili rezistentni mikroorganizmi, od čega 33.000 u Europi'', izjavio je danas Viktor Olsavszky, šef kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini.
Istaknuo je kako ova organizacija godinama radi na podizanju svijesti o opasnosti koja prijeti od rezistencije na antibiotike koji su jedno od najvećih dostignuća u povijesti medicine.
"Problem je u tome što su mikroorganizmi kao što su bakterije vrlo pametna stvorenja i imaju mehanizam da razviju otpornost na antibiotike", rekao je.
Penicilin je bio sjajan
Pojasnio je da je penicilin je bio sjajan zato što je omogućio da pobijedimo bolesti da se borimo protiv bakterije, posebno stafilokoka, međutim nakon nekoliko godina otkriveno je da on više ne ubija stafilikoke. Nakon toga stvoren je meticilin, a dvije godine kasnije stafilokoke su razvile rezistenciju na ovaj lijek, a slična situacija nastavila se i sa sljedećim lijekovima.
Zbog toga je prema riječima šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH zbog toga je važno da se oprezno koriste antibiotici. Njegovi savjeti za građane su da slušaju doktore i ne kupuju antibiotik bez savjeta liječnika, što je svakako zabranjeno.
"Ne uzimajte antibiotike propisane nekom drugom, nemojte koristiti stare lijekove, redovno se cijepite, perite ruke i govorite svima o rezistenciji na antibiotike", kazao je.
Precizirao je i da je objavljena studija o upotrebi antibiotika u RS, a da je dobra vijest da se korištenje antibiotika na ovom području smanjuje i niže je nego u okolnim zemljama.
Pretjeruju li liječnici
Na pitanje pretjeruju li liječnici u davanju antibiotika pacijentima odgovorio je da ponekad to jeste slučaj.
"Nekad to rade pod pritiskom pacijenata, zato apelujemo na pacijente nemojte pritiskati svoje liječnike pustite ih da sami odluče", rekao je Viktor Olsavszky.
Branislav Zeljković, v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo RS rekao je da je kroz analize vidljivo da je tendencija potrošnje antibiotika u padu, a u odnosu na sve ostale lijekove oni čine 2,25 posto. Istakao je da to ohrabruje, ali da predstoji mnogo posla za smanjenje ovog procenta.
"Antibiotici ne predstavljaju nešto što morate da prijete uvijek kada ste prehlađeni ili kada je u pitanju neka vrsta upale", kazao je Zeljković i dodao da postoji prostor za podizanje svijesti pacijenata da ne idu za svaku upalu i prehladu liječniku po antibiotik, nego da prihvate i savjet liječnika kao činjenicu.
7 milijuna KM za tablete
Naglasio da se u RS antibiotici ne mogu dobiti bez ljekarskog recepta, a da su cijene antibiotika u stagnaciji zahvaljujući Agenciji za lijekove BiH.
"Na godišnjoj razini potrošnja antibiotika u RS iznosi oko sedam milijuna KM i sigurno postoji prostor za smanjenje potrošnje antibiotika", kazao je Zeljković.
Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci rekao je da ne postoji sredstvo kojim se mogu ubiti svi mikroorganizmi, a da su mikroorganizmi sastavni dio svakog ljudskog organizma i ima ih više nego ćelija.
"Bez mikroorganizama ne možemo da živimo, opasni su patogeni - oni koji nose određene bolesti, ali s njima treba pametno da se nosimo", rekao je Škrbić.
Reakcije na temperaturu
Prema njegovim riječima ponekad, posebno roditelji kad su u pitanju mala djeca na blago povišenu temperaturu reagiraju burno smatrajući da dijete mora da dobije antibiotik.
"Svaka kutija propisanog antibiotika djetetu u ranom razvoju može da ima kasnije teške posljedice na njegov imuni sustav, na pojavu različitih alergijskih stanja od atopijskih dermatoza do opstruktivnih bolesti pluća koje u zadnje vrijeme shvaćamo da moramo i možemo dovesti u vezi s primjenom ili ranom upotrebom antibiotika koja nije bila opravdana. Ponekad smo i mi sami zbog pritiska odgovorni za ono što nam se dešava u želji da čarobnom formulom nađemo rješenje za nešto što uopće ne treba tretirati antibioticima", rekao je Škrbić.
