Samo dvije - tri cigarete dnevno? Nova studija otkriva pravu istinu o "laganim pušačima"

U svakodnevnim razgovorima često ćete čuti ljude kako s blagim osmijehom opravdavaju svoj jutarnji ritual. "Ja ne pušim puno... samo dvije, tri na dan. To ne može biti tako loše'".

Taj stav često prate i uvjerenja da "lagani pušači" zapravo nisu pravi pušači, da njihov organizam ne upija pravi teret cigaretnog dima i da je rizik gotovo zanemariv.

No, nova studija, objavljena u uglednom časopisu PLOS Medicine, konkretno i brutalno razbija tu iluziju.

Analizom više od 300 tisuća odraslih osoba, znanstvenici su pokazali da i najskromniji broj cigareta dnevno ostavlja dubok trag na srcu, krvnim žilama i dugoročnom riziku od smrti i da taj trag nipošto nije zanemariv.

Ti rezultati samo potvrđuju ono što liječnici već godinama ponavljaju – nikotin možda daje osjećaj trenutačnog smirenja, ali tijelo ne poznaje kategoriju "lagani pušač".

Svaka cigareta aktivira niz fizioloških reakcija, sužavanje žila, oksidativni stres, upalni odgovor i oštećenje unutarnje stijenke žila i te posljedice ne postaju bezopasne samo zato što je količina dima mala. Nema "popusta" za one koji puše manje.

Do sada najdetaljnija analiza "malih pušača"

Studija o kojoj je riječ udružila je podatke iz 22 dugogodišnje kohortne studije iz SAD-a i Brazila.

Sudionici su praćeni i do dva desetljeća, a istraživači su uspoređivali njihov status pušenja, broj cigareta dnevno, trajanje pušenja i duljinu vremena koje je proteklo od prestanka s različitim zdravstvenim ishodima: infarktom, moždanim udarom, srčanim zastojem, fibrilacijom atrija i smrću.

Najviše je pažnje privukao podatak da već dvije do pet cigareta dnevno značajno povećava rizik od bolesti srca i prerane smrti.

Ljudi koji pripadaju toj kategoriji imali su oko 60 posto veći rizik od smrti u odnosu na nepušače.

Čak i poremećaji srčanog ritma, poput atrijske fibrilacije, koju mnogi povezuju ponajprije sa starijom dobi i visokim krvnim tlakom, bili su češći među najblažim pušačima.

Drugim riječima, u području kardiovaskularnih rizika ne postoji “izdvojena zona”. Lagani pušači ne nalaze se u toj zoni između sigurnog i rizičnog.

Oni su već jasno na strani povećanog rizika, iako često toga nisu svjesni.

Zašto je malo pušenja toliko opasno?

Jedan od najzanimljivijih nalaza studije odnosi se na oblik krivulje rizika. Porast štetnosti nije linearan, kako bi mnogi pretpostavili.

Najveći skok rizika događa se na samom početku, u prvim godinama i pri malom broju cigareta dnevno. Tek kasnije, nakon godina pušenja većih količina cigareta, rizik nastavlja rasti, ali sporije.

To praktično znači da tijelo već pri vrlo malim dozama dima upija dovoljno toksina da potakne ubrzanu aterosklerozu i potkopava zdravo srčano tkivo.

Nakon toga, dodatne količine dima povećavaju štetu, ali početni "udar" je ono što najviše mijenja biologiju krvnih žila.

Jednostavno rečeno, malo pušenja stvara veliki problem, a puno pušenja još veći, ali upravo je onaj prvi korak najopasniji.

Žene u većem riziku nego muškarci

Još jedan važan nalaz studije posebno ističe žensku populaciju. Ispostavilo se da su negativni učinci pušenja relativno jači kod žena nego kod muškaraca.

Žene koje su pušile u trenutku ulaska u studiju imale su 2,4 puta veći rizik od smrti u odnosu na žene koje nikada nisu pušile. Muškarci su također bili u povišenom riziku, ali ne do te mjere.

Razlozi za tu razliku nisu sasvim razjašnjeni. Postoje pretpostavke da žensko srce intenzivnije reagira na upalne procese koje izaziva dim ili da hormonske promjene, osobito oko menopauze, pojačavaju osjetljivost krvnih žila na optećenja.

Iako studija ne ulazi u mehanizme, poruka je jasna: žensko zdravlje osobito trpi štetne učinke pušenja, čak i u malim količinama.

Prestati – jedini pravi način da se rizik okrene unatrag

Ipak, među svim alarmantnim brojkama nalazi se i snažan poticaj. Istraživanje pokazuje da se rizik od bolesti srca i smrti dramatično smanjuje već u prvih deset godina nakon prestanka pušenja.

Nakon dvadeset godina, rizik se približava riziku osoba koje nikada nisu pušile i to čak i kod onih koji su prije prestanka pušili dugi niz godina.

Još je zanimljivije da je vrijeme proteklo od prestanka značajniji pokazatelj za oporavak od broja pušačkih godina. Drugim riječima, iako je važno koliko je osoba pušila, važnije je koliko dugo više ne puši.

Ovi nalazi nose važnu poruku za sve bivše pušače koji nose grižnju savjesti zbog dugogodišnje navike: šteta nije "zacementirana". Naprotiv, tijelo se oporavlja iznenađujuće brzo. Svaki dan bez cigarete donosi mjerljivu biološku korist.

Važnost ove studije za Hrvatsku

Hrvatska je zemlja u kojoj je pušenje i dalje duboko ukorijenjeno, društveno prihvaćeno i često banalizirano.

Aktualna istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da u Hrvatskoj puši 37,9 posto odraslih i 38,1 posto mlađih odraslih osoba.

Velik broj njih smatra se "laganim pušačima", upravo onom skupinom koja se u liječničkim ordinacijama najčešće opravdava da "puši premalo da bi bilo opasno".

No, ova studija pokazuje da takva kategorija zapravo ne postoji. Čak i broj cigareta koji se mnogima čini beznačajan ima vrlo mjerljivu i ozbiljnu posljedicu na zdravlje srca.

U zemlji u kojoj su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrti, ovi podaci trebali bi postati važan temelj novih javnozdravstvenih poruka i preventivnih programa.

Posebno je važno naglasiti da programi prestanka pušenja najčešće ciljaju teške pušače, dok povremeni pušači prolaze "ispod radara".

Ova studija jasno pokazuje da upravo njima treba uputiti snažniju poruku: smanjenje nije cilj, cilj je prestanak.

Poruka: nema "sigurne" količine cigareta

Jedna je od najvažnijih poruka istraživanja da ideja o "bezopasnoj" količini popušenih cigareta jednostavno ne drži vodu.

Srce ne razlikuje navike prema broju cigareta. Ono reagira na svaki udah toksina. Zbog toga je potrebno promijeniti društvenu retoriku o pušenju: umjerenost nije rješenje, jer "umjereno pušenje" ne štiti od rizika. Jedina zaštita je nepušenje.

Ako iz ove opsežne analize treba izvući jednu rečenicu, ona glasi: Niste sigurni zato što pušite malo, ali ste u velikoj prednosti čim prestanete, piše Hina zdravlje. 

I ne trebate na prednosti čekati desetljećima, promjene u riziku počinju već prve godine. Nakon deset, razlika je dramatična. Nakon dvadeset, organizam mnoge štete "zaboravlja".