Udruženje Inicijativa građanki/na Mostar tokom sječnja i veljače provodi zagovaračku kampanju „Rad hitne medicinske pomoći zavisi i od nas – pomozimo!“, s ciljem informiranja javnosti o pravilnom korištenju službi hitne medicinske pomoći, njihovoj ulozi u zdravstvenom sistemu te izazovima s kojima se ove službe svakodnevno suočavaju. Kampanja nastoji podići svijest građana o tome koliko je odgovorno ponašanje pojedinca važno za efikasan rad hitne medicinske pomoći, ali i ukazati na potrebu sistemske podrške i boljih uvjeta rada za zdravstvene profesionalce.
Aktivnost se realizira u okviru projekta „Doprinos organizacija civilnog društva strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu s EU standardima“, koji financira Europska unija, a implementira Institut za populaciju i razvoj. O značaju kampanje, stanju u sistemu hitne medicinske pomoći te ulozi građana i institucija u njegovom unapređenju razgovarali smo s članicom Inicijative građanki/na Mostar i sudionicom kampanje, prof. dr. Zaremom Obradović
Osnovni cilj ove kampanje je, uz korištenje različitih dostupnih alata i medija, građane upoznati s načinom i opsegom rada hitne službe te načinima za poboljšanje tog rada uz poseban akcent na značaju aktivnog doprinosa svakog pojedinca.
Drugi dio zagovaračke kampanje se odnosi na rad s donosiocima odluka na njihovoj većoj senzibilizaciji i poticaju za iznalaženje boljih uvjeta za funkcioniranje službe hitne medicinske pomoći koji se odnose na sva tri , neophodna segmenta: prostor, oprema i kadar.
Ova kampanja se u potpunosti uklapa s ciljevima za jačanje zdravstvenog sistema u BiH, a koji akcent stavljaju na jačanje primarne zdravstvene zaštite. Prema Službenim novinama Federacije BiH, br 98, strana 19, 2013. „Hitna medicinska pomoć podrazumijeva izvanbolničko hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a u svrhu maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka postupka završnoga liječenja, odnosno do upućivanja na daljnje liječenje.Hitna medicinska pomoć se mora pružiti svakoj osobi bezuvjetno i neodgodivo.“
Iz ove definicije je vidljivo da je hitna medicinska pomoć veoma bitan segment primarne zdravstvene zaštite koji mora pružiti medicinsku pomoć svakoj osobi, bez znanja da li osoba kojoj treba pomoć ima i neka druga oboljenja ili posebna medicinska stanja, što je dodatni izazov za zdravstvene radnike koji pružaju hitnu medicinsku pomoć.
Osnažena i dobro organizirana služba hitne medicinske pomoći značajno olakšava rad ostalih sektora zdravstva u kojim se, često, nastavlja liječenje osoba koje su primarno zbrinute radom zdravstvenih profesionalaca iz službe hitne medicinske pomoći.
Službe hitne medicinske pomoći se, kao i ostale zdravstvene službe, se susreću s nizom izazova koji im često značajno otežavaju rad, a oni se odnose na neadekvatne prostorne uvjete, nepostojanje adekvatne opreme i sredstava za rad, a posebno veliki izazov je nedostatak kadra i česta izmjena kadra. Nerijetko novi kadar nije dovoljno educiran za rad u hitnim uvjetima te im je potrebno izvjesno vrijeme da se priviknu na te uvjete.
Služba hitne medicinske pomoći u normalnim uvjetima radi s brojem timova i zdravstvenih profesionalaca usklađenih prema normativima s brojem stanovnika i geografskim položajem jednog područja. Iako se, većinom, uz rad službe hitne medicinske pomoći vezuje pružanje pomoći na terenu ( u stanu, na ulici, u fabrici), odnosno na mjestu gdje se dogodila neka nesreća, značajan dio rada se odvija u prostorijama službe hitne medicinske pomoći gdje se pruža pomoć stradalim ili ozlijeđenim osobama, ali i osobama s bolovima različitih vrsta uzroka. Pored toga, nekada se hitna medicinska pomoć pruža ( konačno ili barem privremeno) putem telefona kada se pacijentima ili njihovoj rodbini daju savjeti kako da se postupi s pojedinom osobom.
Za u svrhu se koristi dobro poznati, besplatni broj telefona 124. Na žalost, nekada građani ne koriste na adekvatan način ovaj telefonski broj i zovu zbog pitanja koja nikako ne spadaju u sferu hitnosti, da malo porazgovaraju s ljekarom ili drugim zdravstvenim profesionalcima o njihovim zdravstvenim problemima koji nisu hitni. Nekada građani žele da ispričaju sve o svojoj povijesti bolesti, ili svom stanju pa dugim razgovorom zauzimaju i blokiraju telefonsku liniju te onemogućavaju da do pomoći dođu oni kojim je u tom trenu medicinska pomoć zaista hitno potrebna.
Iz prethodnog odgovora se može lako zaključiti da službu hitne medicinske pomoći ( broj telefona 124) treba zvati isključivo u slučajevima kada se radi o hitnom medicinskom stanju, a kad se ovaj broj nazove razgovor treba biti kratak i s jasnim informacijama o osobi kojoj treba pomoć i stanju u kome se nalazi.
U kojim situacijama građani trebaju zvati hitnu pomoć, a u kojim se trebaju javiti porodičnom ljekaru ili u dom zdravlja?
Sva stanja koja ne spadaju u hitna, odnosno kada zbog bolesti, stradanja ili ozljede nije neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih neće u kratkom vremenu doći do životne ugroženosti, niti će hitnost uticati na tok liječenja spadaju u domen primarne zdravstvene zaštite.
Prostorije službi hitne medicinske pomoći su različito pozicionirane, ali je uvijek, bez obzira gdje se nalaze, važno da je osiguran slobodan pristup za vozila hitne pomoći, što se najčešće i dešava. U nekim situacijama su ti prilazi blokirani čime je onemogućeno unošenje ili iznošenje pacijenta, a nekada čak i odlazak vozila hitne medicinske pomoći na teren. Ovaj problem najčešće uzrokuju građani koji dođu u pratnji vozila hitne medicinske pomoći u kome su dovezeni članovi njihove porodice ili druge bliske osobe. Također, nekada se privatnim vozilima dovoze pacijenti u službu hitne medicinske pomoći pa se nakon izlaska, ili iznošenja, te osobe vozila odmah ne pomjere na adekvatno mjesto.
Kontinuirana medicinska edukacija i cjeloživotno učenje su obaveze svakog zdravstvenog profesionalca i preduvjet za produženje licence za rad, a zato što je neophodno stalno stjecanje novih, suvremenih saznanja iz oblasti pružanja medicinske pomoći, obučavanje za rad s novim aparatima, novim sredstvima za rad , lijekovima itd., a također i povremeno osvježavanje postojećih, prethodno stečenih znanja.
Za funkcioniranje svakog društva je neophodna suradnja svih sektora i segmenata društva, a to je posebno vezano za sektor zdravstva koji je za svakog čovjeka najbitniji jer je zdravlje najveća vrijednost.
U cilju osiguranja zdravlja populacije, a što je preduvjet za razvoj svih oblasti života, neophodno je uspostavljanje trajne suradnje između zdravstvenih ustanova kao davalaca usluga, lokalnih vlasti kao odgovornih za osiguranje njihovog funkcioniranja i organizacija civilnog društva kao eksponenta za javno iznošenje stavova i mišljenja građana u lokalnoj zajednici. Njihov sinergistički rad u oblasti zdravstva je preduvjet, a i garant adekvatnog funkcioniranja službe hitne medicinske pomoći spremne i sposobne da odgovori zahtjevima građana.
