ADOS – zlatni standard u postupku dijagnostike autizma u SKB Mostaru
Sveučilišna klinička bolnica Mostar prva je javna ustanova u Bosni i Hercegovini koja je uvela ADOS – zlatni standard u postupku dijagnostike poremećaja iz spektra autizma. Do sada su roditelji imali priliku dobiti samo djelimične dijagnoze, a zahvaljujući ovom postupku dijagnoza može biti uspostavljena od najranije dobi.
Centar za djecu i omladinu s poteškoćama u razvoju “Los Rosales” već nekoliko godina brine o djeci sa poremećajima iz autističnog spektra kroz četiri odjeljenja od vrtićke do odrasle dobi. Ono što im predstavlja problem, kao i roditeljima, je nedostatak konkretne dijagnoze koja bi značila 100% autizam. S uvođenjem ADOS standarda to će se promijeniti, prenosi BHRT.
"Jer kada uspostavimo dijagnozu, kada ustanovimo koju poteškoću dijete ima, onda znamo koji servisi usluge i koja podrška je potrebna toj djeci. Uz asistenciju pri govoru, jer to su djeca koja obično ne govore, imaju problema sa socijalnom interakcijom. Idemo znači s metodama koje su usmjerene na dijete. Jako efikasno se pokazala senzorna integracija za djecu", rekla je Mirna Mezit, ravnateljica Centra "Los Rosales"
ADOS protokol se primjenjuje za djecu sa svim neurorazvojnim poremećajima, kao što su poremećaji u ponašanju, pamćenju, učenju, autizam i nerazvijen govor. Ovaj protokol se sastoji od dijagnostičkih materijala koji su specifični za svaku grupu koja se procjenjuje.
"To je dijagnostički postupak cijelog ADOS testa koji mi zapravo pratimo. Zbog neuroplastičnosti mozga, što se prije počne veći je uspjeh u ranijim stadijima života i zbog toga je važno da se dobije prava dijagnoza i onda mi usmjeravamo dijete u terapijske tehnike", kazala je Mladenka Vukojević, defektologinja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar
S kasnim odgovorom na intervencije susreću se i u Centru za ranu razvojnu podršku. U Centar se, kažu nam, obično jave roditelji djece koja imaju 5 godina i više koja nikada nisu bila uključena u neki sustav ni imala ranu intervencijsku podršku. Važno je, ističu, da roditelji reagiraju na vrijeme.
"A to je uključivanje u socijalne interakcije, poticanje socijalne interakcije, komunikacije, sprečavanje nepoželjnih ponašanja, jačanje teorije uma i združene pažnje, simboličke igre i što više socijalizacije za takvo dijete, odnosno adekvatan program sukladan potrebama djeteta", istakla je Tatjana Peić Planinić, logopedica i ravnateljica Centra za ranu razvojnu podršku
Svi su suglasni su u jednom, a to je da je uz adekvatnu pomoć djetetu, neophodna podrška i psihološka pomoć cijeloj obitelji kako bi se uspješno nosili s dijagnozom djeteta. Uz stabilnu obitelj i napredak djeteta će terapija biti efikasnija, kažu stručnjaci.
