Pospješuju li umjetni zaslađivači razvoj srčanih bolesti

Velika studija istraživača s francuskog instituta INSERM, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak pokazala je da bi se redovito konzumiranje umjetnih zaslađivača moglo povezati s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti, no neki stručnjaci pozivaju na oprez u pogledu ovakvih zaključaka.

Milijuni zaslađivača konzumiraju se svakodnevno u proizvodima poput dijetalnih gaziranih pića, dijelom zbog toga da se izbjegne debljanje uslijed pretjerane konzumacije šećera, no zdravstvena ispravnost ovakvih nadomjestaka već je dugo predmet kontroverzi.

Nastojeći procijeniti kolik je utjecaj umjetnih zaslađivača na razvoj srčanih bolesti, znanstvenici s francuskog instituta INSERM analizirali su podatke o više od 100.000 odraslih osoba u Francuskoj, prenosi Hina.

U sklopu studije NutriNet-Sante ispitanici su između 2009. i 2021. godine znanstvenicima dali podatke o svojim prehrambenim navikama, o načinu života i o povijesti bolesti, ako je postojala.

Trideset i sedam posto sudionika studije koristilo je umjetne zaslađivače, s prosječnim unosom od 42 miligrama dnevno, što je ekvivalent jednom paketu zaslađivača ili otprilike trećini limenke dijetalnog gaziranog napitka.

Za vrijeme devetogodišnjeg razdoblja praćenja ispitanika stručnjaci su evidentirali 1502 srčana problema, među kojima su bili srčani udar, angina pectoris i moždani udar.

Istraživanje je pokazalo da se srčana bolest razvila u 346 od 100.000 ljudi koji su konzumirali velike količine umjetnih zaslađivača, u usporedbi s 314 na 100.000 osoba koje ih nisu konzumirale.

"Rezultati provedene studije u skladu su s najnovijim izvješćem WHO-a objavljenim ove godine. Znanstvenici ne preporučuju korištenje zaslađivača kao sigurne alternative šećeru", rekla je Mathilde Touvier iz INSERM-a, koja je koordinirala studiju.

U izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz travnja stoji kako "nema jasnog konsenzusa o tomu jesu li umjetni zaslađivači učinkoviti u procesu dugoročnog gubitka kilograma i njihova održavanja ni jesu li povezani s ostalim dugoročnim posljedicama za zdravlje".

Druga studija, koja se temelji na podacima Nutri-Neta, objavljena ranije ove godine, otkrila je korelaciju između razvoja raka i umjetnih zaslađivača poput aspartama, acesulfam kalija i sukraloze.

No slične su opservacijske studije odnedavno pod kritikom medicinske struke jer ne uspijevaju utvrditi uzroke razlika u rezultatima istraživanja.

Naveed Sattar, profesorica metaboličke medicine na Sveučilištu Glasgow, koja nije sudjelovala u studiji, kaže da "postoje velike razlike u brojnim karakteristikama i načinu života ljudi koji konzumiraju umjetna sladila u usporedbi s onima koji ih ne konzumiraju", zbog čega se ne može izvesti siguran zaključak.

Pozvala je vlade da financiraju dugoročna, randomizirana ispitivanja "kako bismo se približili istini". Rezultati studije objavljeni su u časopisu British Medical Journal.