Porast broja korisnika glazbe preko legalnih servisa, piratstvo i 'vrijednosni jaz' najveći izazovi

Ljubitelji glazbe diljem svijeta sve snažnije otkrivaju 'streaming' kao primaran način slušanja glazbe, na globalnoj razini čak 45 posto korisnika glazbu sluša preko liceniranih (legalnih) servisa, što je znatan porast u odnosu na 37 posto korisnika u 2016., pokazuje istraživanje Svjetske diskografske organizacije (IFPI) čiji izvještaj piratstvo i 'vrijednosni jaz' ističe kao najveće izazove glazbene industrije.

Izvještaj Svjetske diskografske organizacije "Connecting with music" donosi pregled navika korisnika te trendova u korištenju glazbe u 2017. na temelju istraživanja provedenog od strane agencije Ipsos Connect na 13 vodećih svjetskih glazbenih tržišta, koja između ostalih uključuju SAD, Veliku Britaniju, Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Japan i druge, napominje u priopćenju Hrvatska diskografska udruga (HDU).

Istraživanje pokazuje da je pametni telefon preferirani način slušanja plaćenih streaming servisa i to za čak 90 posto korisnika. Mladi ljubitelji glazbe u dobi od 13 do 15 godina su u velikom broju fokusirani na glazbu koja predstavlja važan dio njihovih života, a njih 85 posto pristupa joj putem streaming servisa.

Servisi poput YouTubea gdje korisnici u većini sami objavljuju sadržaje i videe, zauzimaju veliku većinu u postotku glazbenih sadržaja na zahtjev koje korisnici slušaju. Svaki mjesec YouTube servis koristi 85 posto korisnika, a njih 76 posto sluša glazbu koju već znaju od ranije. Ipak, ovakvi servisi još uvijek ne plaćaju pravičnu naknadu glazbenoj zajednici te predstavljaju jedan od najvećih izazova u glazbenoj industriji.

Još jedan od ključnih problema glazbene industrije ostaje i pitanje piratskih sadržaja i nelegalnih pristupa glazbi, a danas je u tom pogledu predvodnik upravo stream ripping. Nelegalnim servisima pristupa 40 posto ukupno testiranog broja korisnika, čak 35 posto njih skida glazbu putem stream rippinga sa platformi poput YouTubea, a 53 posto ovakvih korisnika su mladi u dobi od 16 do 24 godine, javlja Hina.

"Izvještaj također ističe jedan od ključnih problema današnje glazbene industrije tzv ‘value gap’ (vrijednosni jaz) koji se odnosi na nerazmjer prihoda koji ostvaraju platforme poput YouTubea zahvaljujući glazbenim sadržajima na kojima su bazirani te nedovoljnog povrata sredstava onima koji stvaraju i ulažu u glazbu", istaknula je direktorica Svjetske diskografske organizacije Frances Moore. Istaknula je da se radi o zajedničkom problemu kojim se bavi cjelokupna glazbena industrija te je pozvala nadležne zakonodavne institucije da pravovremeno reguliraju ovo pitanje.

Napomenula je i da se globalno digitalno glazbeno tržište nije dogodilo samo po sebi, već iza njega stoje diskografske kuće koje su sa svojim partnerima licencirale više od 40 milijuna snimaka iz svih dijelova svijeta.

Podaci iz ovog izvještaja naročito su zanimljivi hrvatskoj glazbenoj industriji koja zbog nedostupnosti legalnih glazbenih streaming servisa kasni za svjetskim trendovima, isitču iz HDU. Od najvećih svjetskih glazbenih streaming servisa u Hrvatskoj je danas dostupan samo Deezer, dok bi dolazak drugih ključnih igrača poput Spotifyja i iTunesa omogućio da i Hrvatska uhvati korak s ostatkom svijeta, napominju.