Koronavirus se prvi puta pojavio u jednom od najvećih kineskih gradova Wuhanu, smještenom u središnjoj Kini. Naziv virusa potječe od njegova izgleda pod elektronskim mikroskopom, pod kojim se može vidjeti čestica prekrivena šiljcima koja donekle nalikuje kruni, pa se tako udomaćio naziv “koronavirus”.
Nulti pacijent zaražen ovim virusom, prema medicinskom časopisu "Lancet", identificiran je 1. prosinca 2019. godine. Bio je to stariji čovjek obolio od Alzheimerove bolesti. No, postoje naznake da su se prva oboljenja pojavila već u drugoj polovici studenoga iste godine, ali nisu bila prepoznata kao takva.
Početak pandemije povezuje se s wuhanskom tržnicom, gdje je, prema mišljenju dijela znanstvenika, došlo do prvog prijenosa virusa sa životinje, konkretno šišmiša, na čovjeka, nakon čega se širio s čovjeka na čovjeka. Međutim, prvi evidentirani pacijent nije imao nikakve veze s tržnicom, dapače nije izlazio iz svog stana.
Analiza je pokazala da od ukupno četrdeset i jednog pacijenta, koji su evidentirani u ranim fazama izbijanja nove bolesti, njih četrnaest nije imalo nikakvu vidljivu poveznicu s tržnicom. Tržnica u Wuhanu zatvorena je već 1. siječnja 2020.
Kod ljudi uobičajeni sojevi koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije, i to uglavnom blaže prirode. Najnovija poznata mutacija virusa SARS-CoV-2 je varijanta XFG, koja je prvi puta zabilježena krajem listopada 2025. godine. Uz standardne simptome gripe često dolazi do gubitka osjeta mirista i/ili okusa, a mogu se javiti i mučnina te dijareja.
Kod osoba s oslabljenim imunitetom i kroničnim bolestima infekcija može završiti smrtnim ishodom. Uobičajene terapije za respiratorne infekcije pokazale su se nedjelotvornima u težim oblicima bolesti.
Kineska vlada je službeno upozorenje uputila Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 31. prosinca 2019. Prvi koji je upozorio na naglo širenje nove bolesti bio je oftalmolog Li Wenliang iz Wuhana. Kao zviždač ubrzo se našao pod udarcem policijske represije. Mladi liječnik uskoro je i sam obolio te preminuo od koronavirusa početkom veljače 2020.
Njegova smrt izazvala je val nezadovoljstva i sumnji u Kini jer je bila riječ o mladom i zdravom liječniku, no u svijetu je on postao lice odvažnosti i hrabrosti, kao i upozorenje da istina ima svoju cijenu u društvima gdje se njezin glas nastoji utišati.
U početku se smatralo da se bolest neće širiti izvan ovog dijela svijeta, i da su u opasnosti eventualno samo susjedne zemlje. Ipak, virus se vrlo brzo proširio Kinom i svijetom. Do sredine siječnja 2020. bolest se već proširila na druge zemlje. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju u ožujku 2020.
Sve je to dovelo do ogromnih poremećaja u gospodarstvu i načinu funkcioniranja društva. U brojnim zemljama uvedene su stroge karantene kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Društvo se preko noći reorganiziralo i počelo funkcionirati, gdje god je bilo moguće, u "on-line modu". Ujedinjeni narodi opisali su ovu situaciju kao najveći izazov s kojim se suočio svijet nakon Drugog svjetskog rata.
Rezultat zapravo nije konačan, jer bolest je i dalje prisutna i, kako se čini, ostat će među nama. Do 9. studenog 2025. u svijetu je službeno registrirano oko 778 milijuna potvrđenih slučajeva COVID-19 i približno 7 milijuna smrtnih ishoda; pri čemu je teško razlučiti koliko je osoba umrlo primarno od korone, a koliko s koronom. (Izvor: Povijest.hr)
