Pandemija koronavirusa, izolacija i netočne informacije opasnost za zdravlje

Otuđenosti od obitelji i prijatelja, ali i izmjena životne rutine, i uslijed izloženosti dezinformacijama – suočavaju brojne osobe tijekom pandemije koronavirusa, kažu sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Sarajka Sandra Novak govori da je na početku pandemije pokušala organizirati život u skladu s izrečenim mjerama za sprečavanje širenja virusa, ali kako je vrijeme odmicalo i “online život” prevladao u svim sferama, počeo se javljati osjećaj panike.

“Faza u kojoj se sada nalazim – besciljnost. Toliko dugo smo u domovima bez posla da kad uradim jednu desetinu nekadašnjih poslova, osjećam se umornom, iscrpljenom. Nemam želju za dalje, nisam ni Novu slavila. Čemu? Što slavim? Kraj jedne, a početak druge potencijalno gore godine?”, kaže Novak za BIRN BiH, dodajući kako žudi za slobodom, kontaktom i ciljem u životu.

Psihologinja Dželila Mulić-Čorbo objašnjava da je pandemija utjecala na svakog pojedinca, obitelj i društvo na globalnom nivou, a da sama izolacija uveliko utječe na promjenu rutine.

“Sama promjena rutine i svakodnevice utječe na naše mentalno zdravlje, odnosno blagostanje. Sva paleta neugodnih emocija koje smo svi doživjeli u većoj ili manjoj mjeri bila je nešto novo za većinu ljudi. Dobra strana svega jeste da mi zaista imamo prirodne mehanizme prilagođavanja i adaptacije, što je psihološka otpornost koja nas štiti i pomaže da se lakše nosimo s promjenama i da im se prilagođavamo”, mišljenja je Mulić-Čorbo, koja dodaje i da je vijest o vakcini svijetla točka na kraju tunela koja daje novu perspektivu da će uskoro biti završena kriza.

Na mentalno zdravlje osim mjera i promjene svakodnevice utiču strah od bolesti i neizvjesne socio-ekonomske budućnosti te izloženost netočnom medijskom sadržaju. Psiholozi upozoravaju da do pogoršanja može doći nakon završetka pandemije.

BIRN-u BiH javilo se još nekoliko osoba koje su kazale da su bolovale od koronavirusa i da ih je, osim zdravstvenih tegoba, najviše pogodila izoliranost od obitelji i prijatelja.

Prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, u BiH su do kraja 2020. godine potvrđene 111.642 osobe oboljele od koronavirusa.

Strah od virusa i ‘infodemija’ kod kuće

Zdravstvena radnica Admira Robin se početkom 2020. godine u Sarajevo preselila iz Slovenije, u kojoj su već bile uvedene mjere zaštite od koronavirusa.

“Strah od virusa i stalna prisutnost straha od smrti, praćenje medija o negativnim posljedicama COVID-a 19, zatvorenost među općinama, socijalna izolacija i online život su bili šok za sve nas, pa smo se morali učiti novom načinu života i poslovanja”, priča ona.

Robin se ubrzo zarazila koronavirusom, zbog čega je, kako kaže, bila “skrhana”.

“Mislim da je prvenstveno bitno da umaknemo od straha, od negativnih vijesti, misli o smrti, vjerujući da je to, kao i svaki virus, izlječivo samo ako poštujemo sve upute liječnika i držimo se pravila, ostanemo kod kuće”, smatra ona.

Građani su kod kuća izloženi i opasnostima netočnih informacija koje se šire društvenim i medijskim mrežama.

Ogroman porast broja, dometa i različitih izvora dezinformacija uveliko je otežao već tešku situaciju u kojoj se svijet našao, kaže za BIRN BiH Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.

Dodaje da se fact-checking organizacije širom svijeta od samog početka 2020. godine intenzivno bore protiv ove pojave, koja je dobila i svoj naziv – “infodemija”. Izraz koji je nastao spajanjem riječi “informacija” i “epidemija” označava nekontrolirano širenje dezinformacija putem društvenih mreža, pojašnjava Zulejhić.

“Raskrinkavanje je od početka 2020. godine do kraja 10. mjeseca ocijenilo 2.662 članka, odnosno zabilježilo 2.662 različite objave i/ili članka na našem jeziku koji su sadržavali dezinformacije vezane za pandemiju, a koji su analizirani i ocijenjeni u ukupno više od 200 analiza koje smo objavili”, kaže on.

Zulejhić navodi da je pandemija doprinijela nepovjerenju u medije i službene izvore i institucije.

On kaže da su trenutno veoma aktualne i najbrojnije dezinformacije o cjepivima, a posljedice toga će se vidjeti u budućnosti, kada značajan procenat stanovništva bude odbijao cijepljenje.

“Iako je veliki broj dezinformativnog sadržaja dolazio s društvenih mreža i nekredibilnih, lažnih medija, odnosno portala koji se predstavljaju kao mediji iako to nisu, moramo priznati da su i stvarni mediji igrali, te i dalje igraju značajnu ulogu u svemu ovome”, objašnjava Zulejhić.

Psihologinja Tanja Tankosić Girt kaže kako je odgovornost medija da paze i objavljuju točne informacije, a isto tako je odgovornost korisnika društvenih mreža da paze koje medije koriste, te da uvide koje vrste informacija su njima zaista potrebne na dnevnoj bazi.

“Svi smo bombardirani ogromnim brojem informacija koje se mijenjaju iz dana u dan. Nažalost, velika većina tih informacija nisu ni točne ni provjerene i graniče s tim teorijama zavjere, koje mogu biti jako opasne jer povećavaju taj osjećaj izoliranosti, straha, bespomoćnosti, nesigurnosti, neizvjesnosti”, navodi ona.

Tankosić Girt potiče pojedince da vode brigu o osobnom mentalnom, fizičkom i socijalnom zdravlju, te da, u slučaju da primijete neraspoloženje, tjeskobu ili nemir koji traju duže od nekoliko tjedana, potraže stručnu pomoć.

Moguće pogoršanje nakon završetka pandemije

Koronavirus je doveo do situacije koja predstavlja jak stresni događaj za sve ljude, a koji može intenzivirati i pojačati simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i dovesti do pogoršanja osnovnih psihičkih oboljenja, kazao je neuropsihijatar Abdulah Kučukalić ranije za BIRN BiH.

“Ova stresna situacija posebno negativno djeluje na osobe koje već imaju predispoziciju za mentalne poremećaje, odnosno koje već boluju od nekog poremećaja, konkretno PTSP-a s trajnim poremećajima osobnosti”, rekao je tada Kučukalić, dodavši da pogoršanje stanja ovisi od stupnja traume odranije.

Mogu se, smatra Kučukalić, pojaviti različiti simptomi, od depresivnih, paranoidnih, te paničnih napada, ovisno o kliničkoj slici, jer “ova stresna kontinuirana situacija ne pogoduje osobama koje boluju od kroničnog PTSP-a”.

Psihologinja Aida Ganović kaže da je dodatni problem i to što ljudi ne traže stručnu pomoć ili ne znaju kome da se obrate, te je mišljenja da će se nakon pandemije tek osjetiti posljedice.

“Posttraumatski stresni poremećaj može da se desi, ali i ne mora. Mi imamo, nažalost, jedno iskustvo rata koje je isto tako ostavilo posljedice, koje mi do sada nismo riješili, a došla je i pandemija. Ekonomija i borba tog preživljavanja iz mjeseca u mjesec za ovaj narod je nekako postala stalna, dešava se već godinama, i onda se sada s ovom pandemijom ta agonija produžava”, ističe Ganović.

Dok kriza traje, društvo je u stanju pripravnosti, i to ublažava stvaranje određenih psihičkih poteškoća, kaže psihologinja Mulić-Čorbo, ali upozorava da se nakon pandemije očekuje razvijanje poteškoća i mentalnih poremećaja koji će se vezati za trenutnu ekonomsku sliku, nezaposlenost i prerađivanje gubitaka.

“Očekujemo porast PTSP-a posebno kod ljudi koji su na prvim linijama tijekom pandemije, zdravstvenih radnika prvenstveno, i kompleksnog žalovanja uslijed gubitaka, te će biti neophodno sistemski nastaviti pružati psihoterapijsku podršku. I da ne zaboravimo djecu i podršku djeci – što smo mi stabilniji i što se prije prilagodimo na krizu, i ona će biti stabilnija”, objašnjava Mulić-Čorbo, dodajući da ako se u BiH ne uvežu svi sistemi podrške, počevši od egzistencijalne do psihološke, nastupit će kriza veća i od same pandemije.