Ovaj životni izbor je najveći uzročnik kognitivnog propadanja i demencije

Prvi znakovi slabijeg pamćenja dolaze tiho, izgubljeni ključevi, zaboravljen termin, no zajedno označavaju polagano, ali neizbježno propadanje kognitivnih sposobnosti.

Kako sve više odraslih ulazi u pedesete i šezdesete, taj postupni gubitak mentalne oštrine postaje važna tema u razgovorima o zdravom starenju.

Nova istraživanja, koja su pratila tisuće starijih Europljana, sugeriraju da jedan svakodnevni izbor ima daleko veći utjecaj na mozak i kognitivne sposobnosti nego što većina ljudi misli.

Što kaže znanost?

Tim znanstvenika sa Sveučilišta College London (UCL) analizirao je podatke o životnom stilu 32.000 odraslih osoba iz 14 europskih zemalja.

Svi ispitanici imali su najmanje 50 godina i nisu pokazivali znakove demencije na početku istraživanja.

Tijekom razdoblja do 15 godina, sudionici su rješavali testove pamćenja i verbalne tečnosti, što je omogućilo stvaranje jednog od najdetaljnijih prikaza promjena u razmišljanju koje se događaju u starijoj dobi.

Ponašanja povezana s kognitivnim padom

Istraživači su kreirali šesnaest različitih "paketa životnog stila" na temelju četiri uobičajene navike:

• pušenje

• tjelovježba (umjerena ili intenzivna, barem jednom tjedno)

• redoviti društveni kontakti (barem jednom tjedno s prijateljima ili obitelji)

• umjeren unos alkohola (najviše dva pića dnevno za muškarce i jedno za žene)

Zatim su usporedili svaku kombinaciju s referentnim stilom života koji uključuje sve četiri zdrave navike.

Umjesto da sve spoje u jedan "wellness" rezultat, odlučili su analizirati svaku naviku zasebno kako bi otkrili koja od njih ima stvarni utjecaj na rad mozga.

Pušenje se pokazalo kao najgori krivac

"Pušenje bi moglo biti jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na to koliko brzo naše kognitivne sposobnosti opadaju s godinama", pokazuje novo istraživanje koje vodi UCL.

Najvažnije otkriće bilo je da su sudionici koji su pušili imali najveći pad rezultata na testovima, piše Earth. 

Njihove sposobnosti pamćenja i pronalaženja riječi pogoršale su se do 85 posto više u razdoblju od deset godina u usporedbi s nepušačima.

Zašto pušenje ima tako velik utjecaj?

"Naše je istraživanje promatračko, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da pušenje uzrokuje kognitivni pad, no podaci snažno pokazuju da upravo pušenje ima poseban utjecaj na starenje mozga“, pojasnila je glavna autorica dr. Mikaela Bloomberg.

Dodala je da su prošla istraživanja pokazivala da zdrav način života usporava pad kognitivnih sposobnosti, ali nisu razdvajala pojedine navike. Nova analiza je jasno pokazala da se pušenje ističe kao najštetnije.

Zanimljivo je da, kad se pušenje isključi iz kombinacije, ostale navike, manje vježbanja, pokoje piće više, ili povremeno izbjegavanje društva, gotovo da nisu mijenjale brzinu kognitivnog starenja.

Sve dok osoba ne puši, mozak stari jednakim tempom kao kod onih s potpuno zdravim stilom života.

Biološki učinci pušenja na mozak

Duhanski dim izlaže male krvne žile u mozgu mješavini toksina koji stvrdnjavaju njihove stijenke i smanjuju dotok kisika. Isti ti kemijski spojevi uzrokuju i kronične upale, koje čine neurone ranjivijima.

S godinama, ta šteta ubrzava smanjivanje dijelova mozga odgovornih za pamćenje i jezik.

Tjelovježba, umjereno pijenje i društveni život pozitivno utječu na opće zdravlje, ali teško mogu nadoknaditi štetu koju pušenje direktno uzrokuje živčanom tkivu.

Ipak, ima i malo nade za pušače

"Naši rezultati pokazuju da je nepušenje vjerojatno najvažnija zdrava navika za očuvanje kognitivne funkcije", rekla je dr. Bloomberg.

"Za one koji ne mogu prestati pušiti, ohrabrujuće je što se čini da redovita tjelovježba, umjerena konzumacija alkohola i društvena aktivnost mogu donekle ublažiti negativan učinak pušenja na mozak."

Pušenje, kognitivni pad i globalno zdravlje

U svijetu i dalje puši otprilike svaki peti odrasli čovjek, a ta je navika češća u siromašnijim regijama gdje su usluge za liječenje demencije rijetke ili nepostojeće.

Gubitak pamćenja narušava nečiju samostalnost, pa prestanak pušenja u ranijoj životnoj dobi može smanjiti emocionalni teret za obitelj i smanjiti troškove dugotrajne zdravstvene skrbi.

Nova analiza dodatno podupire ulaganja u programe pomoći za prestanak pušenja, poput nikotinskih flastera, savjetovanja i lijekova, prije nego što kognitivni problemi postanu izraženiji.

Znanstvenici su pritom uzeli u obzir dob, spol, obrazovanje, financijsko stanje, kronične bolesti i zemlju iz koje sudionici dolaze i unatoč svim tim razlikama, pušenje se pokazalo kao dosljedan rizik.

Dugotrajno praćenje sudionika također je pomoglo da se uoče promjene koje bi kraća istraživanja mogla previdjeti, što dodatno učvršćuje njihove zaključke.

Što možete učiniti s ovom informacijom?

Prestanak pušenja pokazao se kao najjasniji korak koji možemo napraviti kako bismo očuvali zdravlje mozga u starijoj dobi.

No istraživanje također pokazuje da kombinacija nepušenja s umjerenim kretanjem, zdravim granicama u konzumaciji alkohola i redovitim druženjem pruža još čvršću osnovu za dobru mentalnu formu.

Brza šetnja kvartom, kava s prijateljem i jedno večernje piće, sve su to jednostavni načini kako zadržati mozak u formi.

Kognitivni pad rijetko nastupa preko noći, ali se postupno pojačava iz godine u godinu. Ovo veliko europsko istraživanje jasno pokazuje da jedna navika, pušenje, ubrzava taj proces više od ijednog drugog ponašanja koje su proučavali.