O ispravnosti vode u HNŽ: 'Što bismo mi brinuli što se toliko umire'

Alarmanti podaci o tome kakvu vodu pije stanovništvo Hercegovačko-neretvanske županije. Priznali su to i iz Zavoda za javno zdravstvo te županije. Prošle godine napravljene su 692 analize na mikrobiološku ispravnost vode. U 42 slučaja utvrđeno je prisustvo koliformnih bakterija što je, kažu u Zavodu, znak da se radi o nekom fekalnom zagađenju.

Pročitajte još

Pesticidi, ulja, metali: Tko zna kakva se voda pije u HNŽ-u?!

Prošle je godine 16 od 81 uzetog uzorka voda za piće na području Hercegovačko-neretvanskog županije bilo, kemijskim parametrima gledano, kontaminirano. Možda je na prvi pogled omjer neznatan, no u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a kažu da su kemijske supstance u vodi za piće itekako opasne po zdravlje.

Kancerogena oboljenja sve učestalija

''One se akumuliraju u organizmu čovjeka, to može da bude godinama, desetljećima. Ali će one nakon nekog perioda pokazati svoju toksičnost, mutagenost, kancerogenost itd.'', objašnjava Eniz Čolaković, šef Službe zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo HNŽ.

A kancerogena oboljenja su, opet prema podacima Zavoda, u HNŽ-u iz godine u godinu sve učestalija.

''Ona će vjerojatno u jednom brzom periodu možda sustići i kardiovaskularne bolesti od kojih umire najveći dio stanovništva. Danas petina gotovo stanovništva umire od kancerogenih bolesti i one su u porastu'', ističe Čolaković.

No, jesu li nerijetko neispravna voda i zrak direktna poveznica s ovim oboljenjima – struka ne zna. Barem ne bez detaljne analize, odnosno adekvatnih epidemioloških studija, kažu. Za koje treba novac koji, sudeći po onome kako se ponaša, vlast u HNŽ-u ne da. U više se navrata posljednjih godina tražio studiozniji pristup ovim pitanjima. Posljednji put – prošlog tjedna, na sjednici Skupštine. Prijedlog jednog od zastupnika da se multidisciplinarnom analizom utvrdi razlog povećanja broja oboljelih, odnosno visoke stope mortaliteta uopće – odbili su i Vlada i Skupština.

''Odbili su taj prijedlog obrazloženjem: u čemu je problem što su porazne te stope, ako je sličan prosjek u cijeloj Federaciji. Drugim riječima, što bismo mi brinuli što se toliko umire'', kaže Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Skupštini HNŽ-a.

Institucije protiv građana

U udruženjima koja već dugo vremena istražuju stanje u komunalnim djelatnostima, Mostara prvenstveno, tvrde da znaju odgovor zbog čega je stanje ovakvo.

''Imamo čitave političke strukture, institucije koje su se urotile protiv građana, naših interesa da bi se zaštitili loši menadžeri. To stvarno više nema smisla'', zaključuje Marin Bago, predstavnik NVO mreže Naše društvo.

Jer menadžmenti bi javnih poduzeća i ustanova trebali odgovarati na pitanja otkud kemijske tvari i fekalije u vodi, kako u rijekama završava iscjedak s tzv. sanitarnih deponija, zašto imamo ogroman broj divljih deponija… Jednostavnije je, izgleda, zatvoriti oči pred problemom, a građanima ostaviti da nagađaju i špekuliraju što sve više umiru od raka pluća i debelog crijeva.