Nigdje na putovanje i godišnji odmor bez "putne apoteke"

Svako putovanje sa sobom nosi rizik od potencijalnih zdravstvenih problema uslijed promjene klime, nadmorske visine, vremenske zone ili vrste vode i hrane. Da bi situaciju lakše prebrodili poželjno je da sa sobom nosimo lijekove i preparate koji će nam olakšati eventualno pogoršano stanje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Pripreme za putovanje

Na put ne krećite bez putne ljekarne, koja treba da bude neizostavni dio prtljaga svakog putnika. Njena veličina i sadržaj ovisi o broju putnika, uzrasta, njihovim potrebama kao i od vrste samog putovanja. Bitno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ako se radi o putovanju u inozemstvo preporuka je uplatiti putničko zdravstveno osiguranje.

''Za pacijente koji boluju od težih oboljenja preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, zatim da se informiraju o zakonskoj regulativi - koji lijekovi i u kojoj količini mogu da se ponesu, ako se radi o putovanju u inozemstvu'', ističe magistrica farmacije Lejla Baručija, stručna suradnica za fitofarmaciju u INZ.

Prije nego spakujete svoju putnu ljekarnu, neophodno je da provjerite ako redovno pijete lijekove imate li ih dovoljno u zalihi? Za kronične pacijente ponijeti terapiju u dovoljnoj količini u dogovoru sa svojim ljekarom.

Česte prehlade, čak i ljeti

Ono što čini sadržaj svake putničke ljekarne predstavljaju analgetici lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle. Za provjeru tjelesne temperature toplomjer je nezaobilazan sastojak putne ljekarne.

Zbog čestih prehlada koje se javljaju i u ljetnom razdoblju kapi za nos koje smanjuju otok sluznice kao i pastile za grlo koje ublažavaju bolove u grlu neizostavni su dio putne ljekarne, kažu stručnjaci.

''Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu da ih koriste i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi pola sata prije polaska na put, kaže Baručija.

Pored navedenih lijekova ono što bi uvijek trebalo da se nađe u putnoj ljekarni su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Aktivni ugalj i sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita također su preporuka uslijed čestih dijareja i povraćanja.

Insekti i ozljede

Preporuka je upotreba probiotika i prije samog putovanja da bi se spriječila putna dijareja, a naročito se preporučuje putnicima koji putuju u neke egzotične zemlje. Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti flaširanu vodu po mogućnosti iz staklenih boca.

Stručnjaci preporučuju da preparati za zaštitu od insekata budu neizostavni dio putne apoteke. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme s antihistaminicima. U slučaju uboda insekta dešavaju se kožno alergijske reakcije čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom. Poželjno je imati u sastavu putne ljekarne i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može da izazove kožne infekcije, pa je dobro imati i antibiotsku mast.

U slučaju blagih povreda savjetuje se upotreba preparate za ozljedu kože, sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere, te makazice i pincetu), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

Zaštita od sunca

Bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca. Generalno je pravilo da se ne izlažu sunčevoj svjetlosti u periodu od 11-17 h naročito za malu djecu, jer je tada količina UV zraka jako velika, pojačana UV radijacija, tako da bi u tom periodu trebalo izbjegavati direktni boravak na suncu.

U INZ-u savjetuju upotreba preparata za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom prilagođenom tipu kože i uzrastu. Korištenje zaštitnih faktora omogućava koži da duže bude izložena suncu. Preporuka je svakodnevna i ponavljajuća upotreba krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50, po mogućnosti što veći faktor zaštite. Zaštitne kreme se nanose najmanje pola sata prije izlaganja suncu.

Potrebno je obratiti pažnju na njegu kože nakon sunčanja. U večernjim satima koža postaje crvena i isušena, stoga treba koristiti kreme koje sadrže vitamine koji pomažu koži da se regenerira, a također će smanjiti i isušenost kože. Tijekom sunčanja u slučaju da dođe do opekotina potrebno je nanijeti mast za regeneraciju kože. Putnu apoteku uvijek čuvati van dohvata djece.