Jedan od trojice muškaraca dobije ju u tridesetima, a do 70. godine bolest razviju gotovo svi

Neke bolesti udaraju iznenada, no druge se mogu prikriveno razvijati godinama ili čak desetljećima prije nego što izazovu simptome. Jedno takvo stanje je ateroskleroza, postupno nakupljanje plaka unutar arterija, koja je glavni pokretač kardiovaskularnih bolesti.

Znanstvenici već dugo znaju da se može razvijati tiho, i to godinama prije pojave simptoma. Ono što nije bilo jasno jest koliko rano taj skriveni proces počinje, kao ni to koliko je uobičajen u raznim fazama naših života.

Novo istraživanje, koje su vodili kardiolozi Henning Bundgaard iz Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu i Borja Ibanez iz Španjolskog nacionalnog centra za kardiovaskularna istraživanja, otkrilo je podmuklu prevalenciju tihe ateroskleroze među muškarcima. Studija je provedena na gotovo 17.000 odraslih osoba u Danskoj i Španjolskoj, a među njima je više od 57 posto onih u dobi od 18 do 70 godina imalo znakove ateroskleroze. No, prevalencija je dramatično varirala ovisno o dobi i spolu.

"Budući tiha ateroskleroza predviđa ishemijske događaje i smrt neovisno o tradicionalnim čimbenicima rizika, otkrivanje kod mladih odraslih osoba može identificirati populaciju s povećanim dugoročnim rizikom u fazi u kojoj se korist od kontrole čimbenika rizika čini najvećom", istaknuli su autori u radu objavljenom u časopisu New England Journal of Medicine.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, a ateroskleroza je proces koji stoji iza velikog dijela tog problema. Do nje dolazi kada se masti, kolesterol i druge tvari nakupljaju u stijenkama arterija, stvarajući naslage poznate kao plakovi. S vremenom ti plakovi mogu rasti, sužavajući prostor kroz koji krv teče. Plak koji pukne također može izazvati krvni ugrušak, što potencijalno može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Ipak, ovaj proces ne počinje srčanim ili moždanim udarom. Naprotiv, ateroskleroza se može razvijati desetljećima bez simptoma prije nego što uzrokuje probleme, a neki ljudi možda nikada ni neće razviti simptome. Trenutno se prevencija kardiovaskularnih bolesti uvelike oslanja na procjenu rizika osobe na temelju čimbenika poput dobi, krvnog tlaka, kolesterola i pušenja. No, te procjene ne govore nužno o tome je li ateroskleroza već prisutna.

Bundgaard, Ibanez i njihovi kolege stoga su krenuli mapirati samu skrivenu bolest kroz odrasli život. Njihov projekt, nazvan REACT, obuhvatio je 16.808 odraslih osoba u dobi od 18 do 70 godina u Danskoj i Španjolskoj, od kojih nijedna nije imala dijagnozu kardiovaskularne bolesti. Zatim su istraživači koristili ultrazvuk za traženje plakova u karotidnim arterijama vrata i femoralnim arterijama nogu te CT angiografiju za pregled koronarnih arterija koje opskrbljuju srce. Za studiju istraživači su definirali tihu aterosklerozu kao plak u barem jednom od ta tri područja kod osobe bez poznate kardiovaskularne bolesti.

Muškarci u znatno većem riziku

Rezultati su bili fascinantni. Čak i među najmlađim sudionicima, u dobi od 18 do 29 godina, tiha ateroskleroza bila je prisutna kod otprilike 1 od 13 osoba. Međutim, od tada je njezina prevalencija brzo rasla. Do tridesetih godina više od trećine muškaraca (34,6 posto) već je imalo uočljiv plak, u usporedbi s 21,3 posto žena.

Muškarci su općenito ranije razvili ovaj aterosklerotični obrazac, a istraživači procjenjuju da je početak bio oko 5 do 10 godina ranije.

Žene su pokazale kasniji, ali strmiji porast kroz srednju dob. Do dobi od 60 do 70 godina slika se gotovo potpuno preokrenula u odnosu na ranu odraslu dob. Samo 1,9 posto muškaraca i 8,1 posto žena uopće nije imalo uočljiv plak. No, ateroskleroza nije postala samo češća s godinama, postala je i rasprostranjenija u tijelima sudionika.

Među ljudima u tridesetima, plak u dva ili tri pregledana područja pronađen je kod samo 6 posto muškaraca i 2,6 posto žena. U dobi od 60 do 70 godina, sva tri područja sadržavala su plak kod 56,3 posto muškaraca i 30,7 posto žena. Nije stvar bila samo u tome koliko je arterija bilo zahvaćeno, već se i volumen otkrivenog plaka također dramatično povećao s godinama.

Dosadašnje procjene kardiovaskularnog rizika nisu dovoljne

"Dosad su se preventivne odluke temeljile na procjeni rizika, ali nismo znali je li bolest već prisutna. REACT pokazuje da se ateroskleroza može otkriti desetljećima prije pojave kliničkih manifestacija i pruža najopsežniji atlas evolucije bolesti tijekom odrasle dobi", kaže Bundgaard.

Nalazi su otkrili i zapanjujuću razliku između bolesti koju su istraživači mogli vidjeti i rizika predviđenog konvencionalnim procjenama. Kad je tim usporedio svoje nalaze s rezultatima dobivenim standardnim alatom za procjenu 10-godišnjeg kardiovaskularnog rizika pacijenta, mnogi ljudi s detektabilnom aterosklerozom nisu smatrani posebno visokorizičnima. Razlika između procijenjenog rizika i prisutnosti bolesti bila je najveća u mlađoj dobi. Ipak, to ne znači da su konvencionalne procjene beskorisne, već da bi slikovna dijagnostika tihe ateroskleroze potencijalno mogla nadopuniti postojeće procjene rizika, kako kažu autori studije. Oni stoga planiraju drugu fazu REACT-a, ako se osigura financiranje, koja će uključivati veliko randomizirano kliničko ispitivanje kojim će se testirati može li prevencija vođena snimanjem usporiti ili smanjiti napredovanje ateroskleroze učinkovitije od trenutačne prakse.

"Budućnost kardiovaskularne prevencije mora biti preciznija i personaliziranija. Ako aterosklerozu identificiramo u najranijim fazama, moći ćemo ranije intervenirati, učinkovitije prilagoditi liječenje i smanjiti teret kardiovaskularnih bolesti", zaključuju autori studije, prenosi Jutarnji list.