Unošenjem soli povećava se rizik za razvoj ateroskleroze
Velika studija švedskih znanstvenika pokazala je da povećan unos soli u organizam predstavlja zamjetan faktor rizika za razvoj ateroskleroze, čak i kod osoba s normalnim krvnim tlakom.
Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 10.788 ispitanika u dobi između 50 i 64 godine, ukazalo je na to da povećan unos soli u organizam putem hrane povećava rizik od razvoja aterosklerotskih lezija u koronarnim i karotidnim arterijama, čak i kod sudionika s normalnom krvnom slikom tlaka i bez otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti.
Štetan čimbenik
Saznanje upućuje na to da bi sol sama po sebi mogla biti štetan čimbenik i neposredno prije razvoja hipertenzije (povišenoga krvnog tlaka), pišu autori studije čiji su rezultati objavljeni online u časopisu European Heart Journal Open.
Otprije je poznato da je unos soli povezan s hipertenzijom, no nije ispitano kakvu ulogu sol ima u razvoju ateroskleroze, pojasnio je glavni autor studije dr. Jonas Wuopio s Karolinska Instituta i predavač na Sveučilištu u Uppsali za portal Medscape.
"Rijetko tko obraća pozornost na povezanost promjena u kalcifikaciji arterija i povezanost pojave aterosklerotičnih plakova s unosom soli", rekao je Wuopio. "S obzirom na to da smo raspolagali ovim ekskluzivnim podacima iz ranijih istraživanja iskoristili smo ih da bismo upotpunili dosadašnja saznanja".
Brži razvoj ateroskleroze
10.788 odraslih sudionika istraživanja u dobi od 50 do 64 godine (prosječna dob 58 godina; 52 posto žene) bilo je podvrgnuto kompjutoriziranoj tomografiji (MSCT), a za mjerenje unosa soli korišten je podatak o njezinu izlučivanju u 24 sata.
MSCT koronarografija korištena je za dobivanje 3D slika koronarnih arterija, čime se mjerio stupanj kalcija u koronarnim arterijama, a upotrijebio se i za otkrivanje stenoze u koronarnim arterijama. Sudionicima istraživanja obavljen je i ultrazvuk karotidnih arterija.
Nakon prilagodbe sukladno dobi, spolu i mjestu istraživanja (studija je provedena u Uppsali i Malmöu), istraživači su otkrili da je povećana konzumacija soli povezana s bržim razvojem ateroskleroze na linearan način u koronarnim i karotidnim arterijama.
Pokazalo se da je sa svakim gramom soli više u osoba s normalnim tlakom učestalost aterosklerotskih plakova u karotidama bila 9 posto, a koronarnih stenoza 17 posto veća.
Dnevni unos soli
Znanstvenici podsjećaju da dnevni unos soli, po preporuci WHO-a ne bi smio biti veći od jedne čajne žlice dnevno. Švedski znanstvenici smatraju da je porast krvnog tlaka zbog unosa natrija, čak i ispod razine koja trenutno definira arterijsku hipertenziju, važan čimbenik koji posreduje u međuigri između unosa soli i aterosklerotskog procesa.
"S obzirom na to da smo uočili povezanost i u osoba s normalnim krvnim tlakom, jedno od mogućih objašnjenja ovakvih nalaza je to da štetni patološki procesi počinju i prije razvoja hipertenzije", zaključuju.
"Studija koju smo proveli potvrđuje da višak soli nije dobra stvar, no činjenica da je povezana s razvojem ateroskleroze, čak i u odsutnosti hipertenzije, bila je i za nas malo iznenađenje", rekao je dr. Wuopio.
Preporuka je i da se tlak održava na manje od 120/80, jer već kod tlaka većeg od 117/75 rizik od razvoja ateroskleroze znatno raste.
