Ateroskleroza: Bolest koja će postati vodeći uzrok smrtnosti

Svjetski dana zdravlja, koji se po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije obilježava 7. travnja, svake godine ima za temu jednu od vodećih bolesti. Ove godine to je ateroskleroza.

Tim povodom Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) oglasio se priopćenjem za javnost u kojemu iznosi osnovne podatke vezane za aterosklerozu.

Poznato je da je ateroskleroza, i s njome povezane srčano-žilne bolesti, vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020. godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama.

Ateroskleroza je proces u unutarnjem dijelu arterijske stijenke, koji nastaje kada se masti, kolesterol, kalcij i produkti razgradnje gomilaju u arterijskoj stijenkci, te formiraju čvrste strukture koje nazivamo plakovi. Posljedično arterije postaju uže i nefleksibilne, što znatno otežava protok krvi kroz njih, čime se dotok krvi do organa smanjuje, ili prestaje. Dijelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi mogu putovati u druge dijelove tijela (primjerice mozak), gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedično uzrokovati infarkt.

Rizični faktori nastanka ateroskleroze uključuju šećernu bolest, povišen krvni tlak iznad 140/90mmHg, kod šećerne bolesti iznad 130/80mmHg, povećan unos alkohola, visoku starost, visoku koncentracija kolesterola u krvi, prehranu koja sadrži velike količine masti, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, koje direktno povisuje koncentraciju "lošeg" LDL-kolesterola, povećava viskoznost krvi te uzrokuje suženje krvnih žila, prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.

Ateroskleroza kao proces počinje od djetinjstva te, kao takva, ne uzrokuje nikakve simptome sve dok ne dovede do kritičnog suženja arterija, pri čemu simptome uzrokuje nedostatan dotok kisika i hranjivih tvari do organa. Simptomi mogu biti progresivni (koji nastaju kad se žila sužava postepeno) ili nagli, kada se žila začepi akutno, najčešće kao posljedica otrgnutog djela plaka.

Razvoj simptoma direktno je ovisan od aterosklerotično zahvaćenih organa:

Mozak: glavobolje, šum u ušima, poremećaji koncentracije i pamćenja, osjećaj neravnoteže, gubitak snage u rukama i nogama

Srce: bol u prsnom košu, zaduha kod napora ili u mirovanju, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, ispadi ravnoteže

Ruke i noge: trnci, smanjen osjet, smanjena mišićna snaga, bol tijekom napora ili u mirovanju. Karakteristična je nagla, oštra i sijevajuća bol u potkoljenicama tijekom hoda (tzv. intermitentna klaudikacija).

Neliječena ateroskleroza ima gotovo uvijek progresivan tijek, koji s vremenom rezultira nastankom ozbiljnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života i sam životni vijek.

Ateroskleroza je tako jedan od osnovni uzroka angine pektoris (stenokardija), zatajenja bubrega, srčanog infarkt (miokardni infarkt), popuštanja srca (zatajenje), suženja karotidne (vratne) arterije moždanog udara

Periferna ateroskleroza: ateroskleroza zahvaća arterije na donjim udovima te uzrokuje slabiju prokrvljenost nogu. Koža na nogama postaje suha, hladna, često s pigmentiranim promjenama i ranama koje ne zarastaju. Osoba ima smanjenu snagu u nogama, a karakteristična je bol koja se javlja u mišićima već prilikom kraćeg hoda (intermitentna klaudikacija).

Kako bi se izbjegle komplikacije ateroskleroze (moždani/srčani infarkt), u život moramo uvesti određene promjene: potrebno je izbjegavati obroke bogate mastima, u dnevnu prehranu uključiti nekoliko obroka voća i povrća te ribu najmanje 2 puta tjedno (ne pržene ribe), potrebno je izbjegavati konzumaciju alkohola više od 1 mjerice dnevno (ne više od 1 dcl vina), u životni stil potrebno je uključiti redovnu tjelovježbu, najmanje pola sata dnevno ukoliko nemate prekomjernu tjelesnu težinu, odnosno 30-60 minuta u suprotnom.

Krvni tlak potrebno je kontrolirati najmanje 1 godišnje, naročito ukoliko u vašoj obitelji postoji osoba koja boluje od povišenog tlaka. Ako bolujete od povišenog krvnog tlaka, ili od srčano-žilnih bolesti, krvni tlak potrebno je kontrolirati češće i držati ga pod kontrolom ispod 140/90mmHg. Ako bolujete od šećerne bolesti ili ste doživjeli infarkt, vaš krvni tlak mora biti kontroliran ispod 130/80mmHg.

Veliku ulogu u sprječavanju nastanka i kontroli ateroskleroze ima nadzor nad količinom masti u krvi.

Preporučene vrijednosti kolesterola iznose:

ukupni kolesterol  1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Odrasle osobe moraju kontrolirati svoj nivo kolesterola u krvi svakih 5 godina, a ukoliko boluju od povišenog kolesterola i češće.

Ako spadate u rizičnu skupinu, ili već imate navedene simptome obratite se stručnjaku. Proces ateroskleroze, te posljedične srčano-žilne bolesti moguće je učinkovito dijagnosticirati modernom dijagnostičkom tehnikom, koja uključuje EKG, ergometriju, Doppler ultrazvučnu pretragu žila.

S tim da trebate da imate u vidu da većina oboljelih osoba od infarkta, angine, moždanog udara kao i zatajenja bubrega tek nakon nastanka bolesti utvrdi da ima aterosklerozu koja se i kasnije evidentira kao infarkt miokarda, angina pektoris, moždani udar ili zatajenje bubrega, pa ove podatke treba prihvatit sa određenom sumnjom, tj. da postoji mnogo veći broj oboljelih osoba od ateroskleroze, navodi se u priopćenju.