Mostarski liječnici poručili oboljelima od epilepsije: Vi niste sami, mi smo tu i pomoći ćemo vam
''Vi niste sami. Mi smo tu i pomoći ćemo vam. Bez obzira na epilepsiju, vi možete da živite kao i zdravi ljudi. Možete da iskažete svoj maksimum, da u životu iskažete sve svoje individualne i profesionalne ciljeve'', rekla je danas dr. sc. Inge Klupka Sarić, predstojnica Klinike za neurologiju SKB Mostar na konferenciji za novinare organiziranoj povodom Ljubičastog dana.
Danas je (Ljubičasti dan ili Purple day) svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije kada im se iskazuje podrška u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji.
Na današnjoj konferenciji za novinare dr. Klupka Sarić je istaknula kako liječnici imaju za cilj da oboljelima od epilepsije pomognu da se ne osjećaju izolirani, diskriminirani, te da im pomognu u socijalizaciji.
O Ljubičastom danu i značenju ove obljetnice govorila je Katarina Knezović, predstavnica Udruge studenata medicine u BiH - BoHeMSA.
''Već drugu godinu za redom BoHeMSA zajedno s liječnicima mr.sc. Natašom Pejanović Škobić i mr.sc. Anom Boban Raguž, želi pomoći ljudima oboljelima od epilepsije. Nadamo se kako će obilježavanje ovoga dana, u Mostaru i općenito u svijetu skinuti stigmu s tih ljudi'', rekla je između ostalog Katarina Knezović.
O samoj epilepsiji, bolesti, pacijentima i liječenju u Mostaru govorila je mr.sc. Nataša Pejanović Škobić.
''Procjenjuje se da od epilepsije boluje 65 milijuna ljudi širom svijeta, pri čemu oko 80% tih ljudi živi u zemljama u razvoju. Prevalencija epilepsije iznosi 6,4 na 1000 stanovnika te se povećava s godinama. Incidencija epilepsije iznosi 61.4 na 100 000 osoba godišnje. Dijagnoza epilepsije ponekad je vrlo kompleksna'', rekla je dr. Pejanović Škobić.
O liječenju epilepsije u Mostaru poslušajte u audio prilogu
O 24-satnom video monitoringu u liječenju epilepsije koji se uspješno provodi u SKB Mostar govorila je mr.sc. Kristina Vidović dipl. medicinska sestra, glavna sestra Klinike za Neurologiju SKB Mostar.
''Ono što je nama bitno kao neuropedijatrima odnosno pedijatrima je da tu nemamo samo problem same djece, nego cijele obitelj. Trebamo skidati stigmu, pomagati roditeljima, pomagati djetetu, da što lakše prebrodi strah od novog napada. Netko tko doživi samo jedan napad, taj jedan napad može obilježiti njegov cijeli život … Moramo pomagati djeci da ih ne isključujemo iz svakodnevnih aktivnosti i da kroz svakodnevne aktivnosti pomažemo njihovoj socijalizaciji i odrastanju'', rekla je liječnica mr.sc. Ana Boban Raguž, neuropedijatar s Klinike za dječje bolesti SKB Mostar.
Dr. Boban Raguž najavila je i na koji će poseban način večeras Mostar obilježiti Ljubičasti dan. Poslušajte ...
U svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji, Centar za mir i multietničku suradnju iz Mostara, pokazao je spremnost poduprijeti obilježavanje ovoga Dana i obojiti Stari most u ljubičastu boju.
Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest.
To nije jedinstvena bolest, već skupina različitih poremećaja kojima je zajedničko abnormalna povećana sklonost epileptičkim napadajima.
Najčešći uzroci epileptičkog napadaja su : genetski poremećaji, prenatalna, perinatalna i postnatalna oštećenja mozga,hipertermije, traumatske ozljede glave, intrakranijalne neoplazme,metabolički i toksični uzroci, moždani udar te idiopatski uzroci.
Procjenjuje se da od epilepsije boluje 65 milijuna ljudi širom svijeta, pri čemu oko 80% tih ljudi živi u zemljama u razvoju.
Prevalencija epilepsije iznosi 6,4 na 1000 stanovnika te se povećava s godinama.
Incidencija epilepsije iznosi 61.4 na 100 000 osoba godišnje.
Dijagnoza epilepsije ponekad je vrlo kompleksna.
Liječenje epilepsije je simptomatsko, s glavnim ciljem dobre kontrole ili potpune redukcije napada.
Antiepileptici su najvažniji lijekovi u liječenju epilepsijekoji mogu uspješno kupirati epileptičke napadaje kod 2/3 bolesnika.
Ostalibolesnici s farmakorezistentnom epilepsijom su kandidati za kirurško liječenje.
Dijagnoza epilepsije ponekad je vrlo kompleksna.
Epilepsija se dijagnosticira kada postoje najmanje 2 neprovocirana ili refleksna napadaja koji se javljaju >24h razdvojeno, ili kada postoji jedan neprovocirani napadaj i visoka vjerojatnost sljedećih napadaja s rizikom recidiva za drugi neprovocirani napdaj u idućih 10 godina.
U većine bolesnika dijagnoza se može postaviti na temelju anamneze, kliničkog pregleda, EEG-a, CT-a i MRI-a. Određen broj bolesnika, kod kojih je dijagnoza nejasna ili zahtjeva točnu lokalizaciju napada zbog kirurškogtretmana, koristi se višednevni video-EEG monitoring.
mr.sc. Nataša Pejanović Škobić
