Menstrualno siromaštvo u BiH više se ne želi prešućivati: Institucijama upućeni konkretni prijedlozi

Menstrualno siromaštvo u Bosni i Hercegovini mora postati pitanje konkretnih javnih politika, proračuna i institucionalne odgovornosti.

Procjenjuje se da u BiH živi više od 200.000 djevojaka u dobi od 13 do 25 godina koje nemaju odgovarajući pristup menstrualnim proizvodima i relevantnim informacijama o menstrualnom zdravlju.

Upravo zato su Udruženje JaBiHEU Sarajevo, Fondacija "Udružene žene" Banja Luka i Udruženje "Dignitet" Mostar, u okviru kampanje "Od klupe do zakona – za dostupno menstrualno zdravlje“, uputili konkretne inicijative nadležnim institucijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Konkretne mjere za Federaciju BiH

Inicijativa je upućena Federalnom ministarstvu zdravstva, Federalnom ministarstvu obrazovanja i znanosti, Federalnom ministarstvu financija i Vladi Federacije BiH.

Organizacije traže da se menstrualno zdravlje i prevencija menstrualnog siromaštva uključe u provedbu Strategije razvoja Federacije BiH 2021.–2027. godine, uz razmatranje uspostavljanja mehanizma kojim bi se učenicama srednjih škola osigurali besplatni menstrualni higijenski proizvodi.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, srednje škole u Federaciji BiH na početku školske 2025./2026. godine pohađale su 35.643 učenice.

Predloženo je da Vlada FBiH zaduži nadležne institucije za pripremu konkretne mjere i procjenu potrebnih financijskih sredstava, uz uvažavanje nadležnosti kantona u području srednjeg obrazovanja.

Posebno je naglašeno da dostupnost proizvoda treba biti jednostavna, povjerljiva i dostojanstvena, bez stigmatizacije korisnica, te da se razmotri njihova dostupnost tijekom svih 12 mjeseci u godini, uključujući i školske praznike.

U Republici Srpskoj: strategija i proračunska potpora

Na razini Republike Srpske inicijative su upućene Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstvu financija Republike Srpske.

Predloženo je da se menstrualno zdravlje i prevencija menstrualnog siromaštva integriraju u Strategiju za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja u Republici Srpskoj 2019.–2029. godine i pripadajuće akcijske planove.

Inicijativa obuhvaća mjere za dostupnije informacije, edukaciju i zdravstvenu podršku, smanjenje stigme i predrasuda, kao i razvoj mehanizama za dostupnost menstrualnih proizvoda, posebno za djevojčice i žene iz socijalno osjetljivih kategorija.

Predloženo je i uvođenje pilot-programa dostupnosti menstrualnih proizvoda u obrazovnim ustanovama, uz razmatranje posebne proračunske stavke za njihovo osiguravanje u srednjim školama.

Prema podacima zavoda za statistiku Republike Srpske navedenim u inicijativi, procjenjuje se da srednje škole pohađa oko 17.500 učenica.

Od podizanja svijesti do konkretnih politika

"Menstrualno zdravlje mora postati dio javnih politika, proračuna i obrazovnog sustava. Ovo nije individualni problem, ovo je pitanje društvene odgovornosti", poručuju organizacije koje provode kampanju.

Menstrualno siromaštvo povezano je sa zdravljem, obrazovanjem, dostojanstvom, socijalnom uključenošću i ravnopravnim sudjelovanjem djevojčica i žena u društvu.

Nedostatak menstrualnih proizvoda može utjecati i na prisutnost djevojčica u školi, njihovo sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima te osjećaj sigurnosti i dostojanstva.

Cilj kampanje stoga je da razgovor o menstruaciji izađe iz sfere individualnog iskustva i postane dio institucionalnog odgovora.

Sljedeća faza kampanje donosi pet uličnih akcija u Sarajevu, Jablanici, Banja Luci, Nevesinju i Laktašima.

Građanke i građani imat će priliku upoznati se s projektom i inicijativama upućenima institucijama, ali i razgovarati s liječnicima i liječnicama o menstrualnom zdravlju, menstrualnom siromaštvu i pitanjima koja su često praćena šutnjom i stigmom.

Prva ulična akcija bit će održana u Sarajevu 6. listopada, a druga u Jablanici 8. listopada.

O terminima i lokacijama sljedećih akcija javnost će biti pravodobno obaviještena.

Kampanja tako povezuje ono što se događa u učionicama, na ulici i u zdravstvenom sustavu s onim što se treba događati u institucijama, jer dostupno menstrualno zdravlje zahtijeva konkretna rješenja, odgovorne institucije i sredstva za njihovu provedbu.