Još nejasno funkcionira li švedski model
Dok su u većini europskih zemalja od početka pandemije Covid-19 na snazi bile vrlo restriktivne protuepidemijske mjere, vlasti u Švedskoj su primjenjivale kontroverzni, znatno blaži pristup, pa je tamošnje stanovništvo bilo suočeno s malim brojem ograničenja u svakodnevnom životu.
Stopa smrtnosti od Covid-19 u odnosu na broj stanovnika u Švedskoj je uslijed toga tijekom proljeća bila znatno viša nego u drugim nordijskim zemljama, naročito zbog prodora korona virusa u domove za stare, a za istragu o tome zadužena je specijalna vladina komisija, piše Tanjug.
Još rano za zaključke
Međutim, porast broja zaraženih u Švedskoj danas je jedan od najnižih u Europi, u situaciji kada se veliki dio Starog kontinenta ponovo suočava s izrazitijim širenjem zaraze.
Konkretno, broj novih slučajeva Covid-19 na 100.000 stanovnika u Švedskoj je u protekle dva tjedna iznosio 30,3, dok je u Španjolskoj on bio 292,2, a slijede Francuska (172,1), Danska (69,2) i Velika Britanija (61,8).
Ipak, kako navodi AP, i dalje nije jasno je li švedski model borbe protiv pandemije funkcionira, a glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel ponavlja da je još rano za zaključke, budući da se europske zemlje nalaze u različitim fazama pandemije.
Lokalna žarišta
I pored toga, predstavnica regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu Ketrin Smolvud smatra da Švedskoj valja priznati da je za sada izbjegla novi porast broja slučajeva kakav je zabilježen u nekim zemljama zapadne Europe.
"Mislim da to pruža određene pouke", kaže Smolvudova.
Tegnel ne isključuje mogućnost da Švedsku pogodi drugi val Covid-19, naročito zbog povratka djece srednjoškolskog uzrasta u školske klupe, i ističe da nadležni treba da budu oprezni i reagiraju na prvi znak širenja zaraze kako bi poduzeli mere za sprečavanje njene eskalacije.
Kako navodi AP, švedski stručnjaci smatraju da će se, umjesto sveobuhvatnog novog udara pandemije, u toj zemlji pojavljivati lokalna žarišta protiv kojih se valja boriti ciljanim mjerama.
