Jesu li bežične slušalice opasne?

Praktične su u šetnji, u prirodi, na ulicama, tijekom tjelovježbe u teretanama, omogućuju nam da razgovaramo i slušamo omiljenu glazbu ili podcaste a da ne ometamo druge itd. Istovremeno su vrlo praktične - ne moramo se gnjaviti s raspetljavanjem njihovih kabela, umetni modeli stanu u male kutijice, uređaj koji ih pokreće može biti udaljen više metara, čak u drugoj sobi, a reprodukciju možemo kontrolirati dodirom slušalica, prenosi Index.hr.

Međutim, njihova sve veća popularnost dolazi uz pitanje: mogu li negativno utjecati na ljudsko zdravlje?

Upozorenje skupine znanstvenika

Godine 2015. grupa znanstvenika potpisala je peticiju u kojoj je izrazila "ozbiljnu zabrinutost" zbog potencijalnih zdravstvenih rizika tehnologije neionizirajućeg elektromagnetskog polja (EMF), poput povećanog rizika od raka. Sve bluetooth uređaje pokreće EMF tehnologija.

Koliko je ovo upozorenje ozbiljno? Što kažu znanstvena istraživanja? Američki Nacionalni institut za rak tvrdi da "nema znanstvenih dokaza koji uspostavljaju jasnu poveznicu između korištenja bežičnih uređaja i raka ili drugih bolesti".

No, postoje studije koje pokazuju da dugotrajno korištenje može imati neke negativne učinke koje je potrebno dodatno istražiti te izdati preporuke u skladu s nalazima.

Jesu li bluetooth slušalice uistinu opasne?

Bluetooth uređaji za bežičnu komunikaciju koriste radiofrekventno elektromagnetsko zračenje (RF-EMF). Riječ je o obliku neionizirajućeg zračenja, koje nema dovoljno energije za uklanjanje elektrona iz atoma, što ga čini manje štetnim u usporedbi s ionizirajućim zračenjem poput rendgenskih zraka ili sunčevih UV zraka koje potvrđeno mogu izazvati rak. Ipak, i neionizirajuće zračenje može izazvati određene biološke promjene, posebno kod dugotrajne i intenzivne uporabe.

Naime, IARC je 2011. klasificirao RF-EMF zračenje kao "mogući karcinogen" (skupina 2B). Ova kategorija označava supstance ili izloženosti za koje postoje ograničeni dokazi o povezanosti s rakom kod ljudi, ali dovoljne indikacije u laboratorijskim istraživanjima. IARC stoga preporučuje ograničavanje izlaganja RF-EMF uređajima dok se ne provedu dodatna istraživanja.

Ne treba dizati paniku

Kako bi se ova klasifikacija shvatila u pravom kontekstu, bez panike, potrebno je malo pojašnjenja.

Klasifikacija "mogućeg karcinogena" (skupina 2B), koju koristi IARC, označava tvari ili procese za koje postoje ograničeni dokazi o povezanosti s rakom kod ljudi ili dovoljni dokazi iz laboratorijskih istraživanja. To ne znači da je rizik visok, već da je potrebna daljnja evaluacija.

Za usporedbu, prema IARC-u sunčanje i suhomesnati proizvodi spadaju u skupinu 1 karcinogena, što znači da postoje dovoljno jaki dokazi da njihova konzumacija uzrokuje rak kod ljudi. Crveno meso klasificirano je kao "vjerojatni karcinogen" (skupina 2A) zbog dokaza o povezanosti s rakom debelog crijeva, dok je ukiseljeno povrće (više na azijski način nego na europski zbog više dodataka, soli, fermentacije i temperature) svrstano u skupinu 2B "mogućih karcinogena", slično kao i RF-EMF zračenje bluetooth uređaja.

Važno je razumjeti da ove klasifikacije ne označavaju neizbježnu štetnost, već potencijalni rizik pri dugotrajnoj i intenzivnoj izloženosti.

Bluetooth slušalice su manje opasne od mobitela

Bluetooth uređaji emitiraju znatno manje zračenja od mobilnih telefona jer rade na vrlo niskim razinama snage. Mobiteli koriste jače signale za komunikaciju s udaljenim baznim stanicama, dok slušalice trebaju jačinu signala dovoljnu za kratki domet kako bi se povezale s uređajima u blizini, poput mobitela ili televizora.

Ken Foster, profesor emeritus bioinženjeringa na Sveučilištu Pennsylvania, ističe da bluetooth slušalice proizvode vrlo niske razine zračenja, čak i kod produljene upotrebe. Iako produljeno držanje slušalica blizu glave može povećati izloženost, razina zračenja i dalje ostaje ispod sigurnosnih standarda koje postavljaju regulatorna tijela, poput Američke komisije za komunikacije (FCC).

Pročitajte još

Kako cjelodnevno gledanje u ekrane uništava vaše zdravlje? Evo što stručnjaci kažu

Mobilni telefoni, s druge strane, emitiraju više RF-EMF zračenja, posebno kada se drže uz glavu tijekom poziva. Medicinski stručnjaci stoga preporučuju da se radije koriste bluetooth slušalice nego izravno mobilni telefoni.

Kako zračenje bluetooth slušalica djeluje na tijelo?

Elektromagnetsko zračenje bluetooth uređaja interagira s tijelom na mikroskopskoj razini. Istraživanja pokazuju da produljena izloženost može uzrokovati blagi oksidativni stres, promjene u staničnim membranama i povećanje temperature tkiva.

Međutim, za razliku od ionizirajućeg zračenja, nema dokaza da RF-EMF uzrokuje izravno oštećenje DNA ili prekid kemijskih veza unutar stanica.

Razlika između neionizirajućeg i ionizirajućeg zračenja

Ionizirajuće zrake (npr. UVC, rendgenske zrake, gama i kozmičke zrake) imaju kratku valnu duljinu koja se kreće od oko 0.01 nm do 280 nanometara (nm), a s time i veliku energiju koja može izbaciti elektrone iz atoma, što može rezultirati oštećenjem tkiva i DNA te povećati rizik od raka.

Neionizirajuće zračenje, uključujući RF-EMF iz bluetooth slušalica, ima znatno veću valnu duljinu i nižu energiju te nema sposobnost izravnog oštećivanja DNA. Zbog toga se bluetooth tehnologija općenito smatra sigurnijom, iako se njen kumulativni učinak na tijelo još uvijek istražuje.

Utjecaj na štitnjaču

U jednom novom radu, objavljenom u časopisu Nature Scientific Reports, znanstvenici su predstavili istraživanje u kojem su pokušali utvrditi kako slušanje bluetooth slušalica utječe na štitnjaču. Tu žlijezdu odabrali su iz dva razloga: 1) zato što je posebno osjetljiva na elektromagnetsko zračenje, uključujući radioaktivno i 2) zato što se nalazi blizu ušiju.

Neka ranija istraživanja već su pokazala da produljena upotreba mobilnih uređaja može utjecati na razine hormona štitnjače, odnosno da može ometati funkcioniranje osovine hipotalamus-hipofiza-štitnjača.

Također, istraživanja na životinjama pokazala su da njihovo izlaganje elektromagnetskom zračenju u štitnjači povećava broj mastocita, imunosnih stanica koje oslobađaju histamin i druge medijatore upale kao odgovor na ozljede ili alergene. To može povećati rizik od razvoja nodula, abnormalnih nakupina tkiva ili tekućine u štitnjači, koje mogu biti benigne ili, rijetko, zloćudne, a mogu utjecati na funkciju štitnjače ili ostati klinički neprimjetne.

Štitnjača je važna jer regulira metabolizam, rast i energetski balans tijela putem hormona. Iako bluetooth slušalice emitiraju manje zračenja od mobitela, analize sugeriraju da dugotrajna izloženost može predstavljati rizik, posebno za osjetljive skupine poput djece i trudnica.

Preporuke za sigurnu uporabu bluetooth slušalica

Ljudima koje je strah mogućeg štetnog utjecaja bluetooth slušalica, unatoč tome što za sada nema jasnih dokaza da uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme, preporučuje se sljedeće:

• Koristite češće obične slušalice koje se s izvorima zvuka povezuju kabelom
• Koristite bežične najviše 60-90 minuta dnevno
• Ostavljajte uređaje izvan uha kada ih ne koristite.