Ispunjavanjem Pariškog sporazuma moglo bi se spasiti milijun ljudi godišnje
Životi milijun ljudi mogli bi se spasiti svake godine do 2050. kada bi se smanjilo onečišćenje zraka zacrtano Pariškim klimatskim sporazumom, pokazalo je izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljeno u srijedu.
Izvješće predstavljeno na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP24 u Katowicama u Poljskoj ističe negativne učinke onečišćenja zraka koje je rezultat ljudskog djelovanja na zdravlje ljudi, a državnicima predlaže moguća rješenja toga problema.
7 milijuna ljudi umrlo od zagađenja zraka 2012.
"Cijena klimatskih promjena vidljiva je u našim bolnicama i na našim plućima", rekla je Maria Neira, direktorica odjela javnog zdravstva pri WHO-u. "Kada se uzme u obzir zdravlje, smanjenje klimatskih promjena je prilika, a ne trošak", dodala je.
Glavni pokretač klimatskih promjena - izgaranje fosilnih goriva - jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka koje godišnje u svijetu dovodi do 7 milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sustava od 5,1 bilijun dolara, procjenjuje WHO.
U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova, utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi stoji više od 4 posto njihova BDP-a, tvrdi ta organizacija.
Okupljeni predstavnici gotovo 200 zemalja
Predstavnici gotovo 200 zemalja okupili su se od nedjelje u Katowicama kako bi u dva tjedna pokušali udahnuti život međunarodnom sporazumu o klimi sklopljenom u Parizu 2015. kojim se zagrijavanje Zemlje želi ograničiti na 2 stupnja Celzijevih, a idealno bi bilo na 1,5 stupnjeva, u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Sporazum nalaže suradnju zemalja u ograničavanju globalnog zatopljenja između 1.5 i 2 Celzijeva stupnja. COP24 odvija se u vrijeme kada se zbog zime u gradovima na zapadnom Balkanu bilježe izuzetno visoke koncentracije onečišćenja zraka zbog ispušnih plinova iz mahom vrlo starih automobila i i tisuća dimnjaka.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na popisu 10 najzagađenijih gradova u Europi pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevlju (Crna Gora) te Skoplju, Tetovu i Bitoli (Makedonija), prenosi Hina.
