Svake godine početkom studenog širom Europe obilježava se Europski tjedan plodnosti – inicijativa posvećena podizanju svijesti o reproduktivnom zdravlju, izazovima neplodnosti i važnosti informiranosti o vlastitom tijelu. Ideja ovog obilježavanja nastala je iz potrebe da se o plodnosti govori otvoreno i razumljivo, jer ona nije samo osobno, nego i javnozdravstveno pitanje.
U povodu ovoga tjedna, Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) svake dijeli važne činjenice i rezultate istraživanja o znanju, stavovima i izazovima u području reproduktivnog zdravlja. Ovogodišnja kampanja ESHRE-a posebno naglašava da je razina svijesti o plodnosti i dalje preniska, a da su dostupne informacije često nepotpune, zastarjele ili teško dostupne.
Jedna od osnovnih poruka kampanje glasi: plodnost nije trajna. Kod žena je najveća plodnost između 20. i 25. godine života, dok plodnost počinje postupno opadati nakon 30. godine. Nakon 35. godine, mogućnost prirodnog začeća znatno se smanjuje, a poslije 40. godine šansa za trudnoću po ciklusu često pada na manje od 5%.
I kod muškaraca plodnost nije neograničena – kvalitet sperme i genetski materijal postepeno opadaju, najčešće nakon 40. godine života, što može utjecati i na uspješnost začeća i na zdravlje potomstva.
I kada su svi uvjeti idealni – oba partnera zdrava, odnos tempiran u plodnim danima, bez stresa i vanjskih faktora – šansa za trudnoću u jednom ciklusu iznosi oko 25%. Dakle, začeće nije uvijek jednostavno niti se događa odmah, što potvrđuje da su znanje, strpljenje i razumijevanje tijela ključni u planiranju obitelji.
Na plodnost značajno utiče i stil života. Pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, loša ishrana, prekomjerna tjelesna težina, kao i kronični stres – sve to može negativno utjecati na kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida.
Također, neliječene spolno prenosive infekcije, poput klamidije ili gonoreje, mogu izazvati trajna oštećenja reproduktivnih organa, što kasnije može onemogućiti začeće prirodnim putem.
Istraživanja ESHRE-a pokazuju da većina tinejdžera u Europi nema adekvatno znanje o plodnosti – u školama se najčešće uči samo kako izbjeći trudnoću, ali ne i kako razumjeti vlastiti reproduktivni ciklus.
Gotovo polovina mladih ne zna da plodnost opada s godinama, a mnogi vjeruju da će zatrudnjeti lako i brzo, kad za to dođe vrijeme.
ESHRE u okviru kampanje “Pet stvari koje bi svi trebali znati o plodnosti” naglašava:
Neplodnost nije rijetkost – procjenjuje se da se s njom suočava svaki šesti par u Europi. Ipak, više od 70% mladih ne zna kada treba potražiti stručnu pomoć. Preporuka liječnika je jasna: ako trudnoća ne nastupi nakon 12 mjeseci redovnih nezaštićenih odnosa, par bi trebao potražiti savjet ginekologa ili specijaliste za neplodnost, ako je žena starija od 35 godina, taj period se skraćuje na šest mjeseci.
Vrijeme je presudan faktor – uspješnost liječenja neplodnosti opada s godinama, a rana dijagnoza ne samo da povećava šansu za trudnoću, već može spriječiti dugotrajan emocionalni i socijalni stres koji ovaj problem nosi.
Neplodnost nije samo privatna borba – to je i pitanje javnog zdravlja. Mnogi ljudi ne dobiju pravovremene i točne informacije, ne zato što ih ne traže, već zato što su one teško dostupne, nejasne ili raspršene po nepouzdanim izvorima.
Zato je važno da donositelji odluka i zdravstvene institucije omoguće javne kampanje i obrazovne programe koji će ljudima pružiti jasne, provjerene i razumljive informacije o plodnosti.
Jer, pravovremeno znanje i dostupne informacije ne znače samo veću šansu za roditeljstvo – one znače mogućnost izbora, sigurnost i slobodu da svako planira svoju budućnost na način koji želi i zaslužuje.
