Dr. Kristina Galić: Oko 30% Europljana ima neke alergijske manifestacije

Prema Europskoj akademiji za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) alergija je najrasprostranjenija kronična bolest u Europi i smatra se kako oko 30 posto stanovništva u Europi ima neke alergijske manifestacije, a veliki broj njih ostaje nedijagnosticiran, kazala je u razgovoru za Fenu voditeljica Odjela za plućne bolesti i TB SKB-a Mostar doc.dr.sc. Kristina Galić.

Pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, Glalić je navela kako oko 235 milijuna ljudi širom svijeta boluje od bronhijalne astme koja je najčešće alergijske etiologije.

''U mnogim europskim gradovima je zamijećen trend povećanja alergijskog rinitisa i alergijske astme u svim dobnim skupinama. Porast alergijskih bolesti pripisuje se, osim pleudi, i utjecaju onečišćenja iz zraka. Kontinuiranim aerobiološkim monitoringom moći će se registrirati vremenske varijacije kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja alergenog peluda u zraku, kao posljedica odgovora biljaka na klimatske promjene'', kazala je Galić.

Klimatske promjene

Zbog klimatskih promjena, odnosno zbog blagih zima kod nas, ali i zbog povećanja stakleničkih plinova u atmosferi alergije su se počele javljati puno prije proljeća.

''Zadnjih desetak godina sve se više naglašava povezanost nepovoljnih klimatskih promjena s respiratornim alergijama. Negativni utjecaj klimatskih promjena na sveukupno zdravlje stanovništva povećani su i povećanjem stakleničkih plinova u atmosferi, prekomjernom urbanizacijom, kontaminacijom vode i dr. Vrlo je važno naglasiti međuovisnost aeroalergena i meteoroloških uvjeta'', istaknula je Galić.

Ocijenila je kako je tijekom posljednjih 20 godina zbog povišenja temperature utvrđen raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine kao što su brijest, breza, joha i lijeska, a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava te korovnih biljaka ambrozije i pelina.

Problem sa peludom

''Pelud se smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene, tako da sezona cvjetanja počinje ranije, a duljina sezone cvjetanja produžila se prosječno 10 dana za mnoge biljke. Toplo vrijeme, bez padalina povisuje koncentraciju peludi u zraku, čime se povećavaju tegobe kod bolesnika s atopijskom genezom. Padaline, kiša i snijeg smanjuju koncentraciju peludi, čime se smanjuju i tegobe bolesnika koji imaju alergije'', pojasnila je Galić.

Kada se govori o simptomima alergije gornjeg respiratornog sustava, Galić je navela kako se pacijenti najčešće javljaju zbog curenja iz nosa, osjećaja začepljenosti nosa, pečenja očiju i suzenja.

''Bolesnici koji imaju alergijski rhinitis imaju često i simptome alergijske astme kao što su osjećaj stezanja u prsištu, suhi kašalj koji je izraženiji pri izlaganju određenom alergenu, noćni izraženiji simptomi kašlja i zaduhe'', istaknula je Galić.

Podcrtala je kako ne treba zanemariti značajan udio bolesnika koji imaju alergije na nutritivne alergene, najčešće mlijeko, jaja, ribu, orašaste plodove i dr. Kod tih bolesnika, kako je navela, tegobe se javljaju u vidu osipa po koži, smetnji probavnog trakta i nerijetko tegobama osjećaja gušenja i otoka dišnih puteva. Važno je preporučiti bolesnicima testiranje na nutritivne alergene kako bi izbjegli u ishrani nutrijent na koje su alergični.

Što se tiče napretka u tretmanu alergija i smanjenju simptoma Galić je kazala kako današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Navela je kako su najčešće greške kada se bolesnik samostalno liječi, bez javljanja liječniku.

Lijekovi koji kontroliraju bolest

Kada govorimo o medikamentoznom liječenju, Galić navodi kako se dijele na lijekove koji kontroliraju bolest i lijekove za ublažavanje simptoma.

''Nazalni steroidi su glavni lijekovi za kontrolu alergijskog rinitisa i konjunktivitisa. Profilaksa simptoma ovim lijekovima treba početi barem 2 tjedna prije očekivanih tegoba. Antihistaminici se obično upotrebljavaju kao dodatni lijekovi kod bolesnika koji već koriste nazalne kortikosteriodne sprejeve. Preporuča se primjena samo u danima kada su tegobe izraženije usprkos već primijenjenoj osnovnoj terapiji. Radi se o pripravcima u formi sirupa ili tableta, a nužno je pridržavanje preporuka o dnevnoj dozi'', pojasnila je Galić.

Po njezinim riječima, dugotrajna upotreba antihistaminika se ne preporučuje iako su bolesnici skloni samovoljnom uzimanju antihistaminika duži period. Kazala je kako bolesnicima također preporučuju primjenu pripravaka fiziološke otopine koja je sastavom prilagođena sastavu ljudske plazme te da je to neutralan pripravak (bez lijekova) koji je učinkovit za vlaženje sluznice i ispiranje alergena sa sluznice nosa.

Kada je riječ o liječenju alergijske astme osnovni lijekovi su inhalacijski kortikosteroidi.

Pojašnjava kako lijekovi dolaze u različitoj formi inhalera za primjenu lijeka, te ističe kako je iznimno važna edukacija bolesnika za primjenu inhalera kako bi lijek dospio u donje dišne putove i imao učinak na ublažavanje simptoma alergijske bronhijalne astme.

Kao dodatna terapija uz inhalacijske kortikosteroide koriste se antileukotriene, kao što je monetlukast, a koji smanjuje alergijsko reagiranje kod bolesnika i tako značajno ublažava simptome bilo kakove alergije.

Lijekove koristiti po potrebi

''Lijekovi koji ublažavaju simptome koriste se po potrebi. Najčešće korišteni lijek je salbutamol koji bolesnici često prekomjerno uzimaju. Preporuča se redovno uzimanje lijekova koji kontroliraju bolesti kako bi potreba za simptomatskim lijekovima bila što manja. To znači kako imamo dobru kontrolu alergijskog rinitisa ili alergijske astme'', poručila je voditeljica Odjela za plućne bolesti i TB SKB-a Mostar doc.dr.sc Kristina Galić.

Istaknula je kako su ključni parametri za uspješno liječenje i smanjene simptoma alergijskih bolesti edukacija bolesnika, adekvatna terapija lijekovima i imunoterapija.

Bolesnicima se preporučuje izbjegavanje alergena i korištenje terapije koja je dominantno lokalna u vidu antialergisjkih sprejeva za nos i inhalera za bronhijalu astmu, te povremena primjena antihistaminika.

''Bolesnicima se nakon potvrde alergije na inhalacijske alergene preporuča praćenje peludnog kalendara kako bi sukladno koncentraciji peludi smanjili izloženost istom. Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana zasebno za svako biogeografsko područje. U peludnom se kalendaru nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peludi te duljini cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se i npr. preuranjena cvatnja biljaka zbog iznadprosječno toplog vremena'', pojasnila je Galić.