Ove aeroalergene biljke stvaraju vam najviše problema u ožujku i travnju

Iako se peludne aleregije vežu uz proljeće, već u siječnju su se alergičarima počeli javljati klasični simptomi pojačane bistre sekrecije u nosu, kihanje, suzenje i crvenilo očnih kapaka.

Sreća u nesreći je što se alergije na aeroalergene pojavljuju periodično, uglavnom u vrijeme cvjetanja određenih biljaka. Puno toga ovisi i o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu, prenosi Ordinacija.hr. Određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Također, pojava simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peludi i njegovoj koncentraciji u zraku. Biljke koje smo izdvojili su one koje bi alergičarima mogle raditi najviše problema u ožujku i travnju.

Breza

Iako se breza učestalo koristi kao ukrasno drvo u gradovima, a uz to je izrazito prilagodljiva i rasprostranjena, ne smije se smetnuti s uma kako je njen pelud najalergeniji u skupini drveća. Koncentracije peludi najviše su u razdoblju cvata, krajem ožujka i početkom travnja. Pelud se u zraku u nižim koncentracijama može zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.

Breza raste samo na sjevernoj polutki, u većem dijelu sjeverne i središnje Europe, a sadi se u gradovima kao ukrasno drveće. Pelud breze je, uz pelud ambrozije i pelud porodice trava, jedan od najjačih aeroalergena. Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi 10 do 20% osoba alergično na pelud breze. U niskim koncentracijama pelud breze se može zadržati u zraku sve do kraja svibnja.

Zastupljenost visoko alergene peludi breze u ukupnom peludnom spektru Grada Zagreba kreće se od 11 do 19% ovisno o godini, a travanj je mjesec visokih koncentracija i kao takav nepogodan za osobe alergične na pelud breze.

Lijeska

Raste na svim tipovima staništa, a izbjegava močvarna i poplavna područja te izuzetno pjeskovita i siromašna tla. Ova drvenasta biljka uglavnom se uzgaja zbog plodova oraščića – lješnjaka. Cvate u veljači i ožujku, prije listanja, te se smatra vjesnikom peludnih alergija. Međutim, ne treba smetnuti s uma da je pelud lijeske izrazito alergena.

Joha

Ovo bjelogorično drvo raste uglavnom u nizinskim šumama, uz močvare, potoke i rijeke. Joha je relativno kratkog životnog vijeka, a zanimljivo je da živi u simbiozi s bakterijama, zbog koje su na korijenju prisutne crvene kvržice koje na sebe vežu dušik i tako obogaćuju tlo.

Pelud johe izrazito je alergen, a u zraku se pojavljuje kroz veljaču i ožujak te ga se može smatrati vjesnikom peludnih alergija.

Čempresi

Ova velika porodica zimzelenih drvenastih biljaka, borovice, tuja i čempresa široko je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj, ali ponajviše na Jadranu. Za čemprese je karakteristično da rastu brzo, ne podnose velike hladnoće i preferiraju vlažna područja. Proizvode velike količine peluda koja je u kontinentalnim krajevima prisutna najčešće od veljače do kraja lipnja, a na Jadranu se u zraku zadržava kroz cijelu godinu.

Trave: Obratite pažnju u travnju

Pod trave spada 740 rodova biljaka, a neke se od njih, poput pšenice i riže, koriste se i u ljudskoj prehrani. Zbog svoje su brojnosti i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergene peludi. Razdoblje u kojemu trave cvatu je iznimno dugo te traje od travnja pa sve do rujna, a najveće se koncentracije njihove peludi uobičajeno bilježe u svibnju. U mnogim su slučajevima upravo trave uzročnici alergijskih reakcija.

Savjeti da lakše prebrodite razdoblje cvjetanja

- informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti

- izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena, jer je tada koncentracija peludi u zraku najviša

- izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava

- za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže

- nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite

- ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku

- zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi

- nosite sunčane naočale tijekom dana

- četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud

- ako je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima

- redovito uređujte svoje okućnice i travnjake

- ako ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice

- izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje

- redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.