Danas je Svjetski dan borbe protiv raka

Danas se širom svijeta obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.

Rak je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti, odgovoran za 18,1 milijuna novih slučajeva oboljelih i 9,6 milijuna smrtnih slučajeva prema posljednjim izvještajima.

U svijetu, jedna od šest osoba umire od posljedica raka, pri čemu se oko 70% smrtnih slučajeva od raka javlja u zemljama sa niskim ili srednjim stopama dohotka, gdje često pristup ustanovama koje se bave oboljelima od raka nije uvijek dostupan.

Povijest Svjetskog dana borbe protiv raka

Historijski promatrano, obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka povezujemo sa međunarodnom organizacijom, tzv. Unijom za međunarodnu kontrolu raka, ili UICC, još od 1933. godine.

Ova organizacija, osnovana u Ženevi (Švicarska), ukazala je na potrebu razmjene saznanja i stručnih, znanstvenih i praktičnih problema na svim područjima koja se odnose na rak , na svjetskoj razini. Proisteklo iz tih spoznaja dolazi do osnivanja i razvoja širokog spektra različitih institucija za rak i potiču se komunikacije i saradnje između tih institucija.

Jedna od aktivnosti kojom se htjelo potaknuti da i stanovništvo koje ne boluje od karcinoma bude svjesno njegovog postojanja jest i ideja o osnivanju Svjetskog dana borbe protiv karcinoma/raka.

Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka započela je na prvom Svjetskom summitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine. Tijekom ovog sastanka, predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao ''Pariški sporazum protiv raka''.

Ova povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti, prenosi BHRT. Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. veljače, kao Svjetski dan borbe protiv raka.

Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika u vidu nezdravog ponašanja i navika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda.

Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća.

Oko 70 % svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU!

Trećina najčešćih vrsta kancera se može spriječiti

Postoji mnogo toga što se može učiniti na razini pojedinca, zajednice i politike s pravim strategijama za prevenciju raka.

Rak ima znakove upozorenja

Za mnoge vrste raka postoje znakovi upozorenja i simptomi, a prednosti ranog otkrivanja su neosporne.

Govoreći o raku možemo pomoći svima koji se već liječe

Iako rak može biti teška tema za rješavanje, osobito u nekim kulturama i okruženjima, suočavanje s bolešću može poboljšati ishode na razini pojedinca, zajednice i politike.

Europski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje 12 koraka koje svaka osoba može sama poduzeti radi smanjenja rizika od dobijanja raka:

• Ne pušiti
• Ne izlagati se duhanskom dimu iz okoline
• Održavati prikladnu tjelesnu težinu
• Hraniti se zdravo
• Vježbati i kretati se
• Smanjiti unos alkohola
• Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
• Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak
• Provjeriti nivo radona u svojoj okolini, te visoke vrijednosti smanjiti
• Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i dječake prije stupanja u pubertet u dobi od 9–13
• Prakticirati dojenje (žene)
• Biti aktivan sudionik/ca u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene)