Prof. dr Semir Bešlija

Karcinom dojke nije kraj – važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesti

30.12.2020. u 21:59

Privatna arhiva / Prof. dr Semir Bešlija

Prof. dr Semir Bešlija, predsjednik Udruženja onkologa u BIH podjelio je s nama važnost programa ranog otkrivanja karcinoma dojke, ali i napretke u liječenju ove vrste karcinoma u FBiH

Koja je učestalost karcinoma dojke u FBiH?
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u razvijenom svijetu. Procjena je da će svaka 10-ta žena tokom života oboljeti od raka dojke. Rak dojke najčešći je invazivni oblik raka među ženama u Europi, a godišnje se bilježi više od 464 200 novih slučajeva i 131 260 smrtnih slučajeva. Usprkos napretku dijagnostike i terapije, to je najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35 do 69 godina.

U Bosni i Hercegovini se prema podacima GLOBOCAN može očekivati 1100 novootkrivenih pacijentica sa karcinomom dojke. Prema dostupnim podacima stanovništvo Federacije čini oko 60 % ukupne populacije u BiH te shodno tome u F BiH možemo očekivati 660 novootkrivenih karcinoma dojke. Rezultati našeg istraživanja govore nam da je tokom 2018. godine na patološkim odjelima Onkoloških centara u F BiH (Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica i Bihać) testirano 720 pacijentica. Što se tiče trendova, mislim da pratimo ono što se dešava u zapadnom svijetu. Broj novootkrivenih pacijentica raste, ali istovremeno raste i broj uspješno izliječenih žena.

Na KCUS kompletan rad vezan za dijagnostiku i liječenje maligne bolesti dojke odvija se kroz aktivnost multidisciplinarnih timova koji se sastoje od specijalista iz različitih disciplina koji na svojim sastancima donesu zajedničku odluku i dijele odgovornost. Kao rezultat, onkološki centri koji rade unutar multidisciplinarne strukture postižu uspješnije rezultate u liječenju i praćenju raka.

2. Kako su organizovani programi ranog otkrivanja karcinoma dojke za pacijentice u FBIH?
Mamografija je zlatni standard u otkrivanju raka dojke zbog jednostavnosti, cijene i korisnosti. Obavlja se na rendgenskom aparatu koji se se zove mamograf čiji se rad temelji na korištenju ionizirajućih ili tzv. X-zraka. Može otkriti rak dojke dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv, prije pojave bilo kojih znakova ili simptoma bolesti.

Postoje dvije vrste mamografije:
Screenining mamografija se primjenjuje za rano otkrivanje raka dojke kod zdrave populacije žena koje nemaju probleme s grudima. Kod žena sa prosječnim rizikom za nastanak karcinom dojke mamografiju treba početi u dobi od 40 – 45 godina i provoditi je svakih 1-2 godne. Kod žena sa povećanim rizikom od razvoja karcinoma screening se može provoditi i ranije.

Dijagnostička mamografija se koristi kod promjena uočenih na ultrazvučnom pregledu ili kod žena sa simptomima u dojkama ili kod žena koje se liječe od raka dojke.

Tomosinteza dojke ili 3D mamografija je nova vrsta mamografije koja daje jasniji uvid u tkivo dojke. Ova se tehnologija zajedno sa provedbom “magnetic resonance imigging” već neko vrijeme uspješno primjenjuje na Klinici za radiologiju KCUS.

Nažalost i pored činjenice da je karcinom dojke otkriven u ranom stadiju apsolutno izlječiva bolest programi ranog otkrivanja još uvijek ne egzistiraju. Optimalno provedeni programi poboljšavaju ukupne rezultate liječenja za oko 20%.

3. Kako liječimo pacijentice sa karcinomom dojke danas u odnosu period od prije 10 godina?
U okviru internističke onkologije postoji niz terapijskih opcija koje se danas koriste u tretmanu maligne bolesti dojke. Usprkos značajnim pomacima u uspješnosti liječenja lokalno ograničene bolesti, uspješnost liječenja metastatskog raka dojke je još uvijek daleko od optimalne. Veliki napori se ulažu sa ciljem poboljšanja dosadašnjih protokola liječenja. Novi pomaci u imunoterapiji, antiangiogenetskoj terapiji, genskoj i biološkoj terapiji, te citostatskoj terapiji obećavaju bolju budućnost.

Kemoterapija (terapija citostaticima): Cilj kemoterapije jeste da uništi kancerogene ćelije koje rastu na nekontrolisani način zbog nekih promjena unutar strukture same ćelije.

Hormonska terapija: Hormonski lijekovi koriste se u liječenju tumora osjetljivih na hormone, poput raka prostate i raka dojke. U tretmanu metastatske bolesti jako dobri rezultati postižu se upotrebom nove grupe lijekova CDK 4/6 inhibitora, koji signifikantno poboljšavaju rezultate tretmana u odnosu na standardne načine liječenja.

Imunoterapija (liječenje pomoću imunog sistema): U karcinomu dojke ova se terapija primjenjuje u tretmanu tzv. trostruko negativnog karcinoma i njena primjena signifikantno poboljšava rezultate liječenja.

Ciljana biološka terapija: Jedno od najvažnijih dostignuća u posljednjoj deceniji u liječenju raka ostvareno je u području bioloških terapija visoke efikasnosti. Ovakvo liječenje ima relativno malo nuspojava i može identificirati ciljeve prisutne u kancerogenim ćelijama, bez posljedica po zdrave ćelije. Revolucionarni rezultati su dobijeni primjenom ovog pristupa u tretmanu HER2 pozitivne bolesti .
Sve navedene procedure i tretmani se rutinski koriste na Klinici za onkologiju KCUS, sa ponosom mogu dodati da smo bili i učesnici a ne samo promatrači u dijelu ovih istraživanja koja su potpuno promijenila paradigmu dijagnostike i Iliječenja maligne bolesti dojke.
Pored navedenog, evidentna su poboljšanja i u korištenju kirurgije kao i vrlo preciznih tehnika zračenja koje takodjer značajno pridonose poboljšanju ukupnih rezultata liječenja ove bolesti.

4. Vaša vizija u liječenju karcinoma dojke u FBIH u narednom periodu? Sta nas očekuje u narednom periodu?
Prije svega vidim prostor za etabliranje nacionalnog programa za rano otkrivanje karcinoma dojke. Pored toga želim da vidim veću osjetljivost vladajućih struktura za pacijente oboljele od karcinoma dojke kao i koordinaciju izmedju Vlade F BiH, Federalnog Fonda i struke sa ciljem poboljšanja skrbi za pacijente sa malignim oboljenjima. Pandemija nam je pokazala da je investiranje u zdravstvo najbolji način plasmana sredstava kojima možemo kontrolirati probleme vezane za zdravlje nacije u periodu koji nam dolazi. Konačno, hoću da naglasim važnost etabliranja precizne medicine kao naoptimalnijeg načina liječenja malignih bolesti. Precizna medicina relativno je noviji pojam. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje (National Institute of Health) precizna je medicina pristup liječenju i prevenciji bolesti koji uzima u obzir varijabilnost u genskim obilježjima, okolici i načinu života svake osobe. Takav pristup omogućuje liječnicima i istraživačima da s većom točnošću predvide koji će načini liječenja i preventivne strategije za određenu bolest biti učinkoviti u određenoj skupini ljudi.
Određivanje genskog profila tumora pomaže onkolozima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje te im olakšava izbor ciljane terapije. U biti, ako znamo koji su geni promijenjeni u nekom tipu tumora, možemo dati lijek koji specifično blokira posljedice genskih promjena (npr. promijenjene signalne putove) i tako liječimo terapijom koja ima veću vjerojatnost da će biti efikasna i uz manju vjerojatnost da će izazvati ozbiljnije neželjene efekte.
Trenutno su za više od 130 lijekova odobreni su genski testovi ili biomarkeri na temelju kojih se procjenjuje koji će bolesnici imati korist od specifičnoga ciljanog liječenja. Mi smo u BiH u zadnja dvije godine proveli ovaj način dijagnosticiranja kod oko 100 pacijenata i nadam se da će to u skoroj budućnosti postati ustaljena praksa. Mi na KCUS smo spremni.

5. Karcinom dojke je izlječiv?
DA!!!